Europska unija snažno kroči prema kružnom gospodarstvu, a nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) već sada izaziva tektonske promjene u ambalažnoj industriji. Jedna takva je i kraj ere specijalnih efekata, barem u mjeri u kojoj smo navikli. Odgovor na te izazove leži u “dizajnu za recikliranje”, konceptu koji bi, čini se, mogao preoblikovati ne samo procese proizvodnje i materijale, već i vizualni identitet proizvoda na policama. Za dublje proniknuti u ovu transformaciju, posebice s naglaskom na buduću ulogu specijalnih efekata, dizajnera i proizvođača u novom, održivijem okruženju, potražili smo pomoć stručnjaka. Naš je sugovornik gosp. Miho Karolyi, direktor grafičkog studija Kaligraf.
Specijalni efekti na ambalaži oduvijek su služili kao moćan alat za isticanje proizvoda na polici. Kako će nova PPWR regulativa utjecati na tu praksu?
Dizajn će konačno doći na svoje! Meni je, iskreno, drago zbog toga jer radim s dizajnerima koji se vrlo često bore s naručiocima koji žele ambalažu sjajniju i šareniju od konkurencije. Sada će se svi morati smiriti. Specijalni efekti poput mat lakova, paper touch lakova, laminacija i metalik efekata, kakve poznajemo, bit će veliki problem jer smanjuju mogućnost recikliranja, a PPWR traži da ambalaža od 2030. godine bude najmanje 70 % reciklabilna kako bi mogla biti na polici, a od 2038. prag se podiže na i 80 %. Sva ambalaža koja bude ispod tog praga neće moći biti plasirana na tržište EU. To su ogromni rezovi.
Znači li to kraj kompleksnijim ambalažnim rješenjima?
U velikoj mjeri da. Primjerice, ako na vrećicu koja teži sedam grama stavite jedan gram mat laka, taj proizvod automatski ulazi u kategoriju gdje je reciklabilnost ispod 80 %, a to znači da neće smjeti na policu. Svaki sloj koji se ne može reciklirati ili koji otežava recikliranje izbacuje proizvod iz igre. Neće biti izbora, ili ste reciklabilni ili vas nema na tržištu.
Specijalni efekti će se sigurno koristiti u segmentu luksuzne ambalaže, vina, alkohola, kozmetike, gdje etiketa nosi dodanu vrijednost te sam proizvod može podnijeti skuplju etiketu. No, masovna ambalaža, sokovi, tjestenine, snack proizvodi, ide prema jednostavnosti. Sve se reže. Ostat će zaštitni lakovi. Boje će se sve više bazirati na vodi.
Mnoge tiskare već sada kupuju strojeve s manje boja. Nema više 10 ili 12 boja u fleksu, sada smo na 8 boja u najboljem slučaju. Neki čak idu i na šest boja. Primjerice, visko nakladni proizvodi poput Coca-Cole ukidanjem jedne boje uštede milijune. Svaka boja, svaki sloj, to je novac.
Kako će izgleadti buduća ambalaža? Što to znači kada je u pitanju tisak? Pročitajte u intervju objavljenom u Print Magzinu 4/25 koji je dostupan i online.
