Tisak više nije zanatska nego poduzetnička djelatnost. Poduzetnici koji se bave tiskom,
pogotovo za velike klijente moraju sve češće imati i logističku podršku.
Polagano padanje analognog tiska u zaborav
Kada klijenti danas kupuju, tehnologija ih zanima znatno manje od same primjene: Žele rješenje po mjeri za svoje komunikacijske zadatke, i to brzo. Po mogućnosti jeftino. To digitalnom tisku ide na ruku te će analogni tisak – sito i offset tisak – polako, ali sigurno zastarjeti. „Pošaljite mi ponudu za 30 A-stalaka A0 formata na forexu sa rokom isporuke 3 dana te isporukom na 3 različite adrese“. Ovakvi i slični upiti sve su učestaliji i jasno ukazuju na to u kojem se smjeru tržište razvija. Klijent želi proizvod sada, odmah, u visokoj kvaliteti, montiran i spreman za upotrebu te prije svega: jeftin. Kako će to proizvođač uraditi – digitalnim tiskom ili offsetom, sitotiskom, izrezivanjem iz folije ili printerom – uopće ga ne zanima, glavno je da je krajnji proizvod ono što je naručio. Inače su to idealni preduvjeti za, recimo sitotisak – postrojenja su visoko produktivna i zahvaljujući svojoj dugovječnosti većinom odavno amortizirana te bez konkurencije omogućuju otisak većih naklada uz niske cijene pojedinog otiska. Usprkos tome, konvencionalni tisak je brod koji tone, i to ne samo iz razloga što novi modeli visokoproduktivnih digitalnih strojeva pomiču granice na kojima mogu konkurirati cijenom: Sve su gospodarske grane u pokretu.
Megatrend personalizacije
Već 15-ak godina vidljiv je megatrend personalizacije i u grafičkoj industriji – A3 plakati ili dopisi koji nisu personalizirani u međuvremenu su u velikoj mjeri postali neučinkoviti. Većina oglašivača je prešlo na personalizirane manje reklame – kvaliteta umjesto kvantitete. Ciljana reklama nužno vodi i tome da reklame kraće traju (ili se brže izmjenjuju). Velike kampanje sa tisuće kvadratnih metara otiska nemaju više desetak motiva nego u datim uvjetima i nekoliko stotina. U Osijeku se publici treba obraćati na drugi način nego u Varaždinu, U Dubrovniku drugačije nego u Zagrebu. Tome valja pridodati i različite materijale – od blueback papira do backlit filma. Za analogni tisak, koji uglavnom za svaki materijal mora koristiti različite boje i matrice; ovako nešto je vrlo teško, ukoliko ne i nemoguće izvesti. A mi još nismo na kraju puta. Već odavno postoje podaci o primanjima i socijalnom statusu stanovnika pojedinih gradova, kvartova, ulica pa čak i kućanstava. Ti se podaci sve češće koriste i u reklamnim kampanjama. Kakvog smisla ima reklamiranje na primjer Mercedesa S-klase u isključivo radničkoj četvrti ili ekstremno avanturističkog odmora u četvrti u kojoj žive uglavnom umirovljenici? Geo-markentinškim kampanjama potrebna je mogućnost ispisa varijabilnih podataka brzo, sigurno i u boji. To su do prije nekoliko godina bili skupi projekti koji su zahtijevali izradu skupim digitalnim tehnologijama. Danas je potraživanje za takvim uslugama toliko učestalo da je gotovo postalo svakodnevna praksa.
Sve po naredbi
Megatrend personalizacije ne zaustavlja se u komunikaciji već je prešao i u proizvodnu industriju. Tko je danas zadovoljan tapetom koja se, radi prostora, mora rezati po pola motiva. Tko još prihvaća ploču stola koja se ne slaže sa uzorkom poda – čak se i potrošna roba mora sve više prilagođavati zahtjevima pojedinog kupca. Vremena kada su se ogromne količine dekorativnog materijala proizvodile sitotiskom ili graviranjem, polako ali sigurno se približavaju kraju. Ciklusi proizvodnje u industriji namještaja više nisu održivi: klijenti i kreatori očekuju novu kolekciju, najkasnije do sljedećeg sajma. Sve što je zastarjelog dizajna na skladištu, mora se rasprodati po nižim cijenama. Mnogo tiska za industrijske potrebe i danas se radi analognim metodama, najčešće sitotiskom. Kod nekih, rijetkih materijala, tako će još neko vrijeme i ostati. Piezo-glave nisu u mogućnosti odraditi sve poslove koje industrija stavlja pred njih a konvencionalnim tehnikama je to izvedivo. Kada se sjetimo da se danas digitalnom tehnologijom može printati na elektroničke sklopove, solarne ćelije te mnoge druge podloge, već sada možemo sa lakoćom predvidjeti da se područja primjene konvencionalnog tiska smanjuju. UV tinte mogu se primijeniti na gotovo svim materijalima pa je tako pojednostavljen proces rada. Nekadašnjeg djelatnika u tiskari koji je, poučen iskustvom, podešavao boje na stroju odvrtanjem vijaka, danas zamjenjuje operater koji samo mora odabrati pravi profil za ispis.
Skladištenje, logistika i zaštita okoliša
Tisak više nije zanatska nego poduzetnička djelatnost. Poduzetnici koji se bave tiskom, pogotovo za velike klijente moraju sve češće imati i logističku podršku. Tako se vrlo često isporučuju čitavi paketi promidžbenog materijala direktno, pojedinim ispostavama velikih lanaca. Ukoliko se tisak radi konvencionalnim metodama, tada je potrebna poprilična zaliha. Pored toga, potrebno je i mnogo prostora te pozamašni kapaciteti za kompletiranje pojedinih pošiljaka – u pravilu, naravno, manualno. Krene li sljedeća kampanje prije nego što je planirano, preostala zaliha koja se nalazi na skladištu mora biti zbrinuta (čitaj – uništena). Viškove koji, kod primjene konvencionalnih tehnika vrlo često nastaju, rijetko će koji klijent htjeti platiti. Ipak, ostaju dodatni troškovi koje su prouzrokovali. Održiv, ekološki prihvatljiv ali i učinkovit ispis izgleda sasvim drugačije. Digitalni tisak, nasuprot tome, nudi mogućnost tiska svih materijala za pojedine klijente u „setu“ i bez potrebe za posebnim razvrstavanjem i kompletiranjem. Ovisno o primjeni, na taj se način uštedi mnogo radnih sati. Da li se radi o 1, 10 ili 100 primjeraka pojedinog motiva nema dodatnih troškova skladištenja jer se radi naručena količina.
Zaostali u vremenu
Digitalni tisak je uglavnom pretekao konvencionalni tisak. Kao i analogna fotografija ili stacionarne trgovine, ne mogu se boriti sa trendovima i preživjet će samo u nišama. U ograničenom vremenskom periodu još se mogu kombinacijom sitotiska i digitalnog tiska izvući neke prednosti. Kod većih naklada, tiska bijele podloge ili završnog lakiranja koje ide preko linije za sitotisak, ali novi val digitalizacije već nailazi. Jumbo reklame i plakate za unutarnju primjenu već neko vrijeme polako zamjenjuje digitalni displeji. Buduće ispreplitanje digitalnih displeja i tiska može se ostvariti samo digitalnim tiskom – tiskarska djelatnost se mora digitalizirati ili propasti…