Najčešće korišteni tretmani obrade tiskarskih podloga plinovima su tretman površine koronom, obrada plamenom, hladnom plazmom ili ultraljubičastim zračenjem. Svaka od ovih metoda ima svoje prednosti i nedostatke te specifičnosti kojih se treba pridržavati prilikom korištenja.
Na površini polimera javlja se nečistoća ili neke kemijske reakcije poput oksidacije. One sprečavaju vezivanje kapljice boje na površinu materijala. Da bismo osigurali dobro povezivanje podloge materijala s bojom, materijal je prije tiska potrebno pripremiti. To se radi na način da se očisti od nečistoća i da se kemijski sastav površine pripremi za bolje vezivanje s bojom.
Osnovna kemijska i fizikalna reakcija koja se događa na površini tiskarske podloge djelovanjem gore navedenih tehnologija dovoljna je za razbijanje molekularnih veza na površinama većine polimernih podloga. To stvara vrlo reaktivne slobodne radikale na površini polimera. Oni pak stvaraju razne kemijske funkcionalne skupine osiguravajući kontrolirano prianjanje boje na podlogu.
U znanosti o fizici mehanizmi u kojima se generiraju ove plazme su različiti, ali su njihovi učinci na modifikaciju površine slični. Ono što atmosferske plazme čini drugačijima u odnosu na ostale plazme je sobna temperatura na kojoj se odvija proces. Iz tog su razloga ove plazme pogodne za korištenje u tretmanu osjetljivih podloga.
U prošlom broju Print Magazina detaljnije smo istražili koji su to tretmani tiskarskih podloga plinovima. Upoznali smo tretman tiskarske površine koronom, tretman atmosferskom plazmom, električnom zračnom plazmom, tretman podloge plamenom i tretman podloge niskotlačnom plinskom plazmom.
Cijeli tekst pronađite u našem online izadnju!
