Prvo izdanje sajma Print21 u Sarajevu održano u 3. mjesecu ove godine ponovno je potvrdilo koliko su sajamska okupljanja bitna za grafičku branšu. Jedinstvena je to prilika tiskarima za vidjeti ponudu, saznati trendove, sresti kolege i konkurente, dobiti ideje… Isto tako, sajmovi su odlična prilika i za učenike i studente, buduće grafičare. Mogućnost za upoznati različita rješenja i tehnologije nemaju često. Tu su priliku u Sarajevu iskoristili i studenti Grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija na Banja Luka College-u. Došli su u pratnji svog proaktivnog profesora, doc. dr. Zorana Gazibarića. On je, između ostalog, bio uključen i u pripremu edukacijskog kutka održanog u sklopu sajma te je odličan poznavatelj stanja na grafičkom tržištu BiH.
Dugo ste u branši i kroz posao u privredi i kao profesor na Banja Luka College. Kako ocjenjujete stanje na grafičkom tržištu BiH? Koje glavne probleme biste izdvojili te koliko se tržište razlikuje u odnosu na tržišta zemalja regije?
Tokom proteklih 20-ak godina stanje na grafičkom tržištu Bosne i Hercegovine prošlo je mnoge izazove i promjene. Štamparije konvencionalnog tipa prigrlile su nove digitalne tehnologije u manjem ili većem obimu. Manje štamparije koje nemaju tendenciju rasta prelaze u potpunosti na digitalne tehnologije štampe. Konvencionalne štamparije ulaganjem u nove tehnologije masovne produkcije dobivaju karakter konkurentnih evropskih štamparija.
Jasno se diferenciraju štamparije za proizvodnju i štampu ambalaže od štamparija za štampu knjiga. Segment umnožavanja postupkom elektrofotografije i srodnih tehnika u cut sheet formatu pokušava se pozicionirati u proizvodnji knjiga samostalno ili u simbiozi s konvencionalnim tehnikama manjeg formata. Štampa malog i velikog formata ink jet postupkom zauzima značajnu ulogu u štampi bilboarda, brendiranju, car wraping-u, štampi tekstila, štampi odjevnih predmeta i slično.
Možda više nego ikada ranije grafička branša je povezana s industrijom tekstila. To je ujedno i snažan potencijal koji su prepoznali preduzetnici kako iz tekstilne tako i iz grafičke branše.
Profesor ste i na Banja Luka College-u na smjeru Grafički dizajn i vizualne komunikacije. Na temelju iskustva, što biste rekli, kako mladi danas percipiraju industriju tiska?
Moramo priznati da grafička branša postaje sve primamljivija za kandidate koji se opredjeljuju za studiranje. Grafička industrija jedinstvena je po svojoj interdisciplinarnosti te se u našoj industriji pronalaze i kreativci i kandidati s izraženim afinitetima za izučavanje inženjerskih disciplina.
Nove generacije grafičku industriju percipiraju na jedinstven način koji je uslovljen IT tehnologijama prije svega, a shodno tome i neodvojivo ga svrstavaju u savremeni multimedijski prostor. Možda više nego prije nove generacije traže veće povezivanje i kanale komunikacije grafičkog proizvoda s pojmom proširena stvarnost. Isto tako, u baznoj inženjerskoj djelatnosti mladi su veoma zainteresovani za nove načine naprednog upravljanja, povezivanja i razmjene podataka unutar grafičkih tehnologija. Prema ovim pokazateljima industrija tiska doživljava promjene koje su vođene novim trendovima, a upravo su mladi ljudi ti koji unose promjene u sve segmente društva pa tako i u industriju tiska.
Cijeli intervju s prof. Gazibarićem pročitajte u online izdanju Print Magazina.
