Kako Njemačka može zaštititi svoju ekonomsku snagu, postati otporna na budućnost i vratiti se na put rasta? Pitanja su to koja su bila u središtu događaja “Ekonomija u dijalogu” koji je organizirala tvrtka Heidelberger Druckmaschinen AG, okupivši predstavnike iz politike i gospodarstva. Više od 70 donositelja odluka iz regionalne ekonomije i tvrtki sudjelovalo je u intenzivnim raspravama.
Među sugovornicima bili su dr. Carsten Linnemann, glavni tajnik CDU-a; Christiane Staab, zastupnica u pokrajinskom parlamentu Baden-Württemberga (CDU); i dr. Rainer Dulger, predsjednik Saveza njemačkih udruga poslodavaca (BDA).
U svom uvodnom obraćanju, Jürgen Otto, izvršni direktor Heidelberga, naglasio je da mnoge tvrtke trenutačno stanje u Njemačkoj doživljavaju kao izazovno. “Njemačko gospodarstvo pod velikim je pritiskom. U usporedbi s drugim zemljama, visoki troškovi rada i energije, složeni propisi te birokratski i dugotrajni procesi odlučivanja usporavaju ulaganja i inovacije. Mi smo razvili svoju strategiju za suočavanje s njima. Izravna razmjena između gospodarstva i politike je vrlo konstruktivna, ali isto tako je istina da bitna poboljšanja potrebna za povećanje globalne konkurentnosti moraju doći od samih tvrtki. Politika to ne može učiniti umjesto nas”, rekao je.
Rad se mora ponovo isplatiti
U svojem govoru dr. Rainer Dulger također je pozvao na odlučnu akciju: “Njemačka gubi zamah. Postali smo država blagostanja puna nepovezanih poticaja, birokracije koja guši i propisa o radnom vremenu iz analognog doba koji usporavaju rast i zapošljavanje. Rad se mora ponovno isplatiti na primjetan način, obrazovanje mora pružati pouzdanu kvalitetu, a Europa mora biti predvodnica u slobodnoj trgovini i konkurentnosti“, naglasio je.
U nastavku se s predstavnicima gospodarstva raspravljalo o gorućim pitanjima, uključujući porezno opterećenje, socijalne doprinose, osiguranje kvalificirane radne snage, cijene energije i prepreke ulaganjima. Posebna pozornost posvećena je ključnoj ulozi malih i srednjih poduzeća. Svi su se sudionici složili oko potrebe za znatno bržim političkim procesima odlučivanja.
Čemu se mogu nadati manje ekonomije?
Iako je fokus rasprave bio na Njemačkoj, poruke s događaja itekako imaju šire značenje i za našu regiju. Ako se Njemačka, unatoč jasnoj dijagnozi problema, teško vraća na put rasta, što onda mogu očekivati manje ekonomije u regiji koje se suočavaju sa sličnim izazovima, ali s još ograničenijim resursima? Upravo zato ovakvi razgovori imaju smisla samo ako rezultiraju mjerljivim promjenama, u suprotnom riskiraju ostati još jedna priča bez stvarnog učinka.
