Print industrija i njezin razvoj već dugi niz godina oslanja se na računala i sinergiju računalne i grafičke tehnologije. Čak i u vrijeme kada digitalni tisak nije postojao u današnjem obliku, digitalizacija pojedinih proizvodnih faza prolazila je kroz svoj razvoj. Današnja grafička industrija, čak i da isključimo kompletan digitalan tisak kakav je danas poznat, zapravo je potpuno digitalizirana.
Razvoj grafičke industrije kroz digitalizaciju
Želimo se osvrnuti na digitalne tehnike u komercijalnom tisku koje se na neki način nastavljaju na ono što je u klasičnom, konvencionalnom svijetu tiska bio posao za offset tehniku. Uz ostale konvencionalne tehnike tiska i njihovu komercijalnu primjenu, offset je ipak iz aspekta volumena i količina dominantna tehnika u komercijalnom segmentu. U godinama pred nama offset će i dalje dominirati u broju otisnutih araka i potrošene mase papira, no ako u fokus stavimo profit – većina offset tiskara se žali na obezvrijeđen proizvod i pokušavaju naći način da zarade više. Digitalni tisak sada krupnim koracima grabi naprijed jer je svima očigledno da se u manje od 10% volumena ukupnog broja proizvoda zapravo skriva najveći dio profita.
Obrada teksta i slike, priprema tiskovnih formi i njihova izrada putem CTP uređaja, softverska rješenja za pripremu i razvoj proizvoda (CAD softveri), vođenje i praćenje proizvodnje, završna kontrola i knjigovodstveno praćenje radnih naloga kroz MIS i ERP softvere… sve je to dio digitalnog svijeta koji danas okružuje ne samo digitalne tiskare i digitalne strojeve već i sve vrste konvencionalnih tehnologija otiskivanja. Prvi značajniji digitalni pomaci napravljeni su u pripremnoj proizvodnji upotrebom računala i izradom pripreme za tisak, ali vremenom se to proširilo i na tisak i na doradu. Danas je nezamislivo, čak i kod tiskara koji se čvrsto drže konvencionalnog tiska, da u svoju proizvodnju nisu implementirali računalno praćenje proizvodnje, količine obojenja i kontrolu tiska – naravno sve kroz računalne (digitalne tehnologije).
Kada govorimo o digitalnim tehnikama i komercijalnom tisku, u ovom se broju Print Magazina prije svega želimo osvrnuti na tehnologiju koja se na neki način nastavlja na ono što je u klasičnom, konvencionalnom svijetu bio posao za offset tehniku. Uz sve ostale konvencionalne tehnike tiska i njihovu komercijalnu primjenu ipak je offsetna tehnika dominantna u ovom segmentu. Naravno kada govorimo o dominaciji najčešće se dotičemo velikih brojeva i računamo količine. Offset i danas, a vjerojatno će i dobar dio godina koje su pred nama predstavljati dominantnu tehniku tiska kada govorimo o broju otisnutih araka, potrošene mase papira i sl. Ali, kada počnemo razmišljati i raspravljati o profitu, većina offset tiskara se žali na obezvrijeđen proizvod i pokušavaju naći način da zarade više. Digitalni tisak sada već krupnim koracima grabi naprijed jer očigledno je da se u manje od 10% volumena ukupnog broja proizvoda zapravo skriva najveći dio profita.
S druge strane pojam komercijalni tisak i njegova primjena, odnosno proizvodi koji se smatraju komercijalnim tiskom nekada i danas, uvelike su se promijenili. Osnovni grafički proizvodi nekada, pogotovo kada govorimo o offsetnoj tehnici tiska, bili su knjiga, časopis, brošura ili letak.
Opća digitalizacija donijela je i opću migraciju nekih vrsta proizvoda iz tiskanog u potpuno digitalizirano okruženje. Internet i svi mogući gadgeti za njegovu primjenu doveli su nas u poziciju da nekadašnje dominantno tiskane medije danas više ne koristimo u tom obliku.
Rezultat te migracije su knjige na ‘’Pad-ovima’’, vijesti i novine na Smart phone-ima. Kada uz sve to dodamo i globalnu ekonomsku krizu, koja se (možda slučajno) poklopila s porastom primjene ne tiskanih i digitalnih medija, globalnim padom naklada i općenitim trendovima u print industriji, jasno je da su u tisku jučer i danas velike razlike i da smo svjedoci razvoja iste, ali s druge strane nastajanja jedne potpuno različite industrije. Komercijalni tiskovni proizvodi kakve smo nekada poznavali polako nestaju, a novi načini prijenosa marketinških poruka uz pomoć digitalizacije uzimaju svoj dio tržišnog kolača. Tehnologije i proizvođači koje uspoređujemo i neki će reći pokušavamo strpati u isti koš s pravim (offsetnim) strojevima, su prije svega Elektrofotografija sa svim svojim varijacijama, ovisno o proizvođaču i Inkjet. Radi se dakako o tzv. High end strojevima koji nalaze svoje mjesto na tržištu kombinirajući značajne količine i volumene i sve benefite digitalnog tiska.
Neki od poznatijih predstavnika takvih tehnologija su: Xerox, Ricoh, Canon, HP Indigo, Xeikon, Kodak, Konica Minolta, Epson.
Ukoliko digitalni stroj može otisnuti 5 mil. A4 araka, to odgovara količini od 312.500 araka A1 formata u slučaju neke offsetne tiskare. U slučaju da se radi o 115 g papiru i proširenom A1 formatu, dolazimo do količine od cca. 20 tona mjesečne proizvodnje. Godišnje je to cca. 250 tona papira što je već respektabilna količina koje se ne bi posramile i mnoge manje/srednje offsetne tiskare. Stoga se nameće pitanje krije li se iza pojma digitalni tisak ipak nešto više od malih naklada.
I dok su nekada digitalni strojevi bili osuđeni i zbog svojih kapaciteta i zbog tehnologije na male i ultra male naklade, strelovit razvoj materijala, brzine računala, RIP softvera i sl. dovode do pojave sve robusnijih, industrijskih i visokoproduktivnih strojeva. Da, strojeva, jer ono što se nekada smatralo “printerom” koji je većinom bio izrađen od plastike, danas zamjenjuju konkretni i dimenzijama i svojim kapacitetom napredni strojevi koji nerijetko dostižu kapacitete i do nekoliko milijuna A4 otisaka mjesečno (monthly duty cycle). Primjerice, ukoliko digitalni stroj može otisnuti 5 mil. A4 araka, to odgovara količini od 312.500 araka A1 formata u slučaju neke offsetne tiskare. U slučaju da se radi o 115 g papiru i proširenom A1 formatu, dolazimo do količine od cca. 20 tona mjesečne proizvodnje. Godišnje je to cca. 250 tona papira što je već respektabilna količina koje se ne bi posramile i mnoge manje/srednje offsetne tiskare. Stoga se nameće pitanje krije li se iza pojma digitalni tisak ipak nešto više od malih naklada.
Digitalni tisak danas može odgovoriti na većinu zahtjeva tržišta i kvalitativno i kvantitativno. Ono što još uvijek u mnogim slučajevima čini razliku je skupoća repromaterijala bez obzira radilo se o klik opciji ili “plati koliko trošiš”. Razlog tome je prije svega kontinuirani razvoj i razlike u svakoj slijedećoj generaciji tonera, developera i ostalih potrošnih dijelova strojeva. Zbog toga u proizvodnji tonera nema masovnosti poput primjerice one u offsetu, a to je i osnovni razlog zbog kojeg računamo famozni “Break even point”. Odabir se svodi na jednu jednostavnu činjenicu. Skuplji pojedinačni otisak i “no set up time” ili veliki startni trošak i općenito dulja priprema posla. Ipak svaka nova generacija strojeva i pripadajućeg repromaterijala smanjuje cijenu otiska u digitalnom tisku i on se sve više približava konvencionalnim tehnikama. Daljnjim razvojem, digitalna tehnologija će svakako zavladati svijetom grafike. Hoće li konvencionalne tehnike izumrijeti? Pretpostavka je da neće. Hoće li se u nekom dijelu približiti (hibridizirati) s digitalnim tiskom? Da, svakako!
Na protekloj Drupi svjedočili smo još jačem boomu digitalnih rješenja, ali i sve konkretnijim pokušajima proizvođača konvencionalne opreme da uskoče u vlak digitalizacije tiska koji nezaustavljivo juri. Količine i svjetski trendovi, kako marketinški tako i potrošački, zahtijevaju prilagodbu iz masovne proizvodnje u masovnu personalizaciju. Idealan proizvod je onaj prilagođen i individualiziran, onaj koji vrišti tvoje ime s police – svi smo mi više ili manje robovi taštine i radije ćemo s police uzeti proizvod naslovljen vašim imenom – svoj proizvod! Ukupne će količine dakle minimalno ostati na razinama današnjih, čak će i značajno rasti, ali pojedinačne naklade koje će određivati doba godine, uzrast, spol i sve ostale karakteristike potrošača će proizvesti masovnu varijabilnost. Idealno?! Kako za koga! I tko može reći da ima problema s količinama? Digitalna ili offsetna tiskara?
Uz količine najčešće spominjani razlog osporavanja digitalne tehnologije bila je kvaliteta. Prije svega otiska, ali i samih strojeva.
Već je kroz tekst spomenuto da kvaliteta samih strojeva i njihova robusnost, a samim time i trajnost više nisu ‘’slučaj’’ s druge strane od nekadašnjih očitih, lošijih otisaka u digitalnoj tehnologiji u odnosu na offset danas, došli smo u situaciju da u ne tako malom broju slučajeva imamo kvalitetu istovjetnu offsetu, no ponekad čak i nadasve bolju u kontekstu održavanja konstantnog obojenja kroz nakladu i slično. Dakle, kod digitalnog tiska je svaki otisak različit, ali ujedno je i mogućnost ponavljanja i reprodukcije vjerne originalu zapravo jednostavnija nego primjerice kod offseta. A kao što je već i ranije spomenuto, upravo je primjena digitalne tehnologije (CTP, uređaji za mjerenje obojenja na samim strojevima i čitav niz softverskih rješenja) zapravo pomogla da otisak bude konstantan.
Činjenica je da se danas na našem tržištu digitalzacija u smislu varijabilnih podataka svodi na ispis računa s hrpom različitih adresa, iznosa i sl., ali se također sve svodi na jednobojni varijabilni tisak. Mogućnosti digitalije su dakako puno veće i tek nam predstoji evolucija na tom polju. Individualizacija i mogućnosti primjene digitalnog tiska kroz CRM sustave u budućnosti će dati oglašivačima neograničene mogućnosti dopiranja do svojih potencijalnih kupaca, klijenata i korisnika. I potpunu personalizaciju svake pojedine tiskovine!
Mnoge su komparacije u posljednje vrijeme učestale i najčešće te komparacije počinju i završavaju na cijeni otiska. U ovom tekstu je uz usporedbu digitalne tehnologije s konvencionalnom i prikazivanje direktnih benefita, namjera ukazati i na neke indirektne benefite i dobre strane digitalnog tiska koje najčešće ne uzimamo u obzir ili ih smatramo zdravo za gotovo. Što se tiče direktnih benefita digitalnog tiska, jedan od najvažnijih je varijabilni tisak. Uz čiste varijabilne podatke tu još ubrajamo generiranje raznih vrsta bar kodova i čitav niz drugih podataka. Ono što je činjenica da se danas digitalzacija u smislu varijabilnih podataka svodi na ispis računa s hrpom različitih adresa, iznosa i sl., ali se također sve svodi na jednobojni varijabilni tisak. Mogućnosti digitalije su dakako puno veće i tek nam predstoji evolucija na tom polju. Individualizacija i mogućnosti primjene digitalnog tiska kroz CRM sustave, u budućnosti će dati oglašivačima neograničene mogućnosti dopiranja do svojih potencijalnih kupaca, klijenata i korisnika. I potpunu personalizaciju svake pojedine tiskovine!
Brzine početka produkcije zbog minimalne pripreme za početak rada i mogućnost ispisa na zahtjev („Print on demand“) točno kada i što klijent to želi, garantiraju krajnjim korisnicima točnost i brzinu isporuke, ali i individualan tzv. “custom made” proizvod. Rokovi u digitalnom tisku neusporedivo su kraći od rokova u konvencionalnom prije svega zbog smanjenja broja proizvodnih faza.
Benefiti digitalnog tiska koje ne možemo zanemariti
Sve ono što je “noćna mora” za konvencionalni tisak, zapravo su pravi i istinski benefiti digitalnog tiska. Od četiri navedene stavke, digitalni tiskari nemaju tiskovne ploče i uopće ih ne brinu, a vrijeme promjene naloga, mali radni nalozi i otpad su upravo faktori koji daju značajnu prednost digitalnoj pred konvencionalnom tehnologijom.
U današnje vrijeme nemoguće je naravno dotaknuti se ijednog od mnogih benefita koji je unazad ne toliko puno godina bio često zanemarivan, a to je ekološki aspekt. On postaje sve bitniji čimbenik, pogotovo ukoliko ga gledamo kroz troškovnu stranu, a možemo ga iskazati kroz nekoliko (najbitnijih) stavaka:
» Proizvodnja strojeva: zbog upotrebe značajno manje količine sirovina koristi se i značajno manje energije pa je samim time i stroj “zeleniji”.
» Footprint (površina i volumen koji zauzimaju) samih strojeva je neusporedivo manji od primjerice offsetnih strojeva istog formata. Naizgled nebitno…?
» Potrošnja energije prilkom samog tiska je manja bez obzira radi li se o primjeni suhih ili mokrih tonera, elektrofotografskom ili ink jet postupku.
» Količina otpada u smislu makulature. Neki će reći da je to sastavni dio kalkulacije otpada u offsetu u odnosu na značajno manji i nepostojeći otpad u digitalnom tisku, ali u ovom slučaju govorimo o više otpadnog papira, kartona ili možda nekog polimernog materijala koji također treba zbrinuti na pravi način.
» Količina otpada u smislu kemikalija i opasnih tvari. Kada usporedimo sve kemikalije koje se koriste u offsetu (ne zaboravimo i pripremu i razvijanje ploča) u usporedbi s digitalnom tehnologijom, cijena zbrinjavanja je možda i svega 10-20% ukupnog troška zbrinjavanja otpada kod offseta. Kada tome dodamo tržišne zahtjeve koje uvjetuju razvoj ekološki prihvatljivog repromaterijala dolazimo do značajnije ‘’zelenije’’ proizvodnje.
» Količine otpada u smislu otpadne ambalaže. Broj tvari koji se koriste u procesu offsetnog tiska u usporedbi s tonerom (suhim ili mokrim) i svim ostalim repromaterijalom u digitalnom tisku je neusporediv. Jednako tako i količina otpadne ambalaže.
Uz direktne i lako mjerljive dobre strane, postoje i one koje se teško izračunaju i jedino su vidljive na kraju godine kada gledamo bilancu poslovanja. To su smanjenje uskladištene robe, bez obzira radi li se o sirovinama ili gotovim proizvodima. To nam naravno omogućuje brzina izrade i izrada na zahtjev. Sve to donosi ekonomske benefite poput bolje likvidnosti i cashflowa i mogućnost posvećivanja klijentima.
Neke od analiza i ispitivanja širom svijeta pokazuju da je interes, mogućnosti i želja za primjenu digitalne tehnologije sve veća.
Jedno od takvih ispitivanja koje to potvrđuje je i slijedeće. Na pitanje u koju bi opremu investirali da nemate ograničen budžet i unaprijeđenje proizvodnje najčešći odgovori su bili:
– Četverobojni visokoproduktivni digitalni tisak – 52% ispitanika
– Visokoproduktivni variable data printer – 41% ispitanika
– Doradna oprema za digitalni tisak – 37% ispitanika
– Offsetni ili neki drugi konvencionalni stroj – 32% ispitanika
– Workflow Software – 31% ispitanika
Iz navedenoga je vidljivo da su prve tri stavke isključivo vezane uz digitalni tisak, tek četvrta je nabava konvencionalnog stroja za tisak, a peta najtraženija stvar je software.
Još jedna analiza koja govori u prilog digitalizaciji su i neke od najvećih briga konvencionalnih tiskara. Stvari koje najviše muče konvencionalne tiskare su:
– Vrijeme potrebno za promjenu radnog naloga – 74% ispitanika
– Povećanje broja malih radnih naloga – 63% ispitanika
– Otpadni materijal – 55% ispitanika
– Trošak tiskovnih ploča – 46% ispitanika
Dakle, sve ono što je noćna mora za konvencionalni tisak, zapravo su pravi i istinski benefiti digitalnog tiska. Od četiri navedene stavke digitalni tiskari nemaju tiskovne ploče i uopće ih ne brinu, a vrijeme promjene naloga, mali radni nalozi i otpad su upravo faktori koji daju značajnu prednost digitalnoj pred konvencionalnom tehnologijom.
Da zaključimo, razvoj tehnologije ide u jednom smjeru i to nezaustavljivo. Upravo ove analize navedene na kraju ovog teksta to i potvrđuju jednako kao i događanja proteklih godina na svim važnijim sajmovima grafičke industrije. Posebno se još jednom moramo osvrnuti i na ovogodišnju Drupu, gdje je uz masovnu pojavu digitalnih rješenja nakon četiri godine od prvog pojavljivanja još jednom javnost zaintrigirao g. Benny Landa. Možda još uvijek nema komercijalno rješenje za izradu srednjih i velikih naklada, ali mu svaki proizvođač digitalne opreme mora zahvaliti jer je pokazao i dokazao da će digitalna tehnologija biti nešto više od tehnologije za izradu malih i mikro naklada.
In-line ili Near-line doradni procesi u komercijalnom digitalnom tisku
Zahtjeve tržišta za malim nakladama, brzim promjenama i varijabilnim podacima generirao je razvoj digitalnog tiska. Ne iznenađuje činjenica da je njegova specifičnost uzrokovala promjene i u doradi tako dobivenih otisaka. Radi se prije svega o “in-line” ili “near-line” opcijama kojih je sve više na tržištu bez obzira o kojem tipu dorade se radilo.
Mnogi doradni procesi, pogotovo kod tiskara koje su digitalni tisak integrirale u postojeće, konvencionalno okruženje su identični.
Ipak specifičnosti proizvoda i zahtjeva dobivenih digitalnim postupkom zahtijevaju i neke druge opcije kako bi proizvod na kraju ipak bio kvalitativno prihvatljiv tržištu, ali i kvantitativno uz pomoć automatizacije odgovoriti na kratke rokove. Sam proces dorade digitalnog otiska počinje još u pripremi za tisak. Prije svega mislimo na registraciju otiska pogotovo kada se radi o tisku iz arka, ali i opcije korištenja lakova (vododisperzivnih i UV) koji su prikladni za digitalni otisak. Različitost boja u odnosu na konvencionalni tisak skriva još neke zamke poput prijanjanja folije za laminaciju, korištenja scratch off opcija (boje ili folije). Budućnost razvoja dorade zasigurno leži u činjenici da je praktički nemoguće u postojeća doradna okruženja implementirati sustav sa 80-100 izmjena poslova dnevno. Bez obzira na postojeće, visokoproduktivne sustave, njihova priprema (tzv. set up time) im ne omogućuje brzu izmjenu poslova i male i mikro naklade.
Vraćamo se time na sami početak s činjenicom da digitalno može efikasno raditi čak i velike naklade, ali konvencionalno ne može male!
Uz digitalne strojeve, u budućnosti će se nuditi kompletna rješenja uz veliku mogućnost modulacije i prilagodbe na što je moguće veći broj različitih proizvoda. Investicijski će to svakako biti veliki zalogaji, ali kada u obzir uzmemo automatizaciju procesa proizvodnje i minimalizaciju radne snage dolazimo do povoljnih računica. Pogotovo je to slučaj kod dorade, gdje su vrlo česte pojave ručnog rada, a samim time i male produktivnosti. Workflow koji iskorištava benefite digitalnog tiska i in-line dorade, dio su sve većeg trenda prema optimizaciji i automatizaciji.
Posebni efekti u komercijalnom digitalnom tisku
Ako izuzmemo činjenicu da se u zadnjih nekoliko godina pojavljuju uređaji koji nude nešto više od standardnog četverobojnog tiska, komercijalni digitalni tisak uglavnom je bio “osuđen” na CMYK.
Različiti proizvođači biraju i neke nove smjerove te kroz ponudu nekih dodatnih boja i efekata pokušavaju dodati novu vrijednost digitalnom tisku. Novosti su primjena spot boja, prozirnih (zaštitnih) tonera, trodimenzionalnih i drugih efekata koje dodatno iskorištavaju print-on-demand, varijabilni tisak i mogućnosti prilagodbe koje nisu moguće konvencionalnim postupcima. Upravo su to metode uz pomoć kojih se digitalni tisak može otisnuti puno dalje od malih naklada i brzih promjena poslova.
Efekti o kojima govorimo su:
» Spot boje
» Bijela boja
» Prozirni toneri
» Razni lakovi (vododisperzivni i UV), Spot lak efekti, 3D efekti
» Srebrne i zlatne boje
» Fluorescentne boje
Upravo su ovi efekti još uvijek glavno oružje konvencioanlnog tiska i prednosti pred digitalnom tehnologijom, ali širenje tržišta i kritična masa uređaja i tiskara koje će sve češće morati primjenjivati nove efekte je brzo i samim time će uslijediti i razvoj tehnologije. Novi, inovativni uređaji koji se temelje uglavnom na UV ink jet tehnologiji trenutno dominiraju i smatraju se predvodnicima novih trendova i razvoja nove klase off line uređaja te čitavog niza novih i inovativnih efekata. Ipak, sada smo u ranim danima ovih trendova, ali razvoj je samo pitanje vremena jer je dodana vrijednost i potencijal koji nude ta rješenja neograničena, a i ljudi koji razvijaju proizvode, dizajniraju i koriste proizvode svjesni su novih mogućnosti i potencijala novih tehnologija.
