U vrijeme kada se industrija ambalaže suočava s pritiscima sve strože regulative i ubrzanim tehnološkim razvojem, pravodobna informacija i razmjena znanja postaje ključni za prilagodbu novim tržišnim uvjetima. Upravo u tom kontekstu, u Zagrebu je prošli tjedan održan PaKing FORUM 2026. koji je u svom drugom izdanju okupio više od 100 stručnjaka.
Sudionici su kroz niz konkretnih primjera, analiza i praktičnih smjernica otvorili aktualne teme nastojeći pomoći tvrtkama da se pripreme za nadolazeće promjene.
Sektor ambalaže u Europskoj uniji ulazi u razdoblje dubokih promjena potaknut novom Uredbom o ambalaži i ambalažnom otpadu koja već sada snažno utječe na industriju, ali i najavljuje još značajnije promjene u godinama koje dolaze. O razmjerima i implikacijama tih promjena govorile su Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medija za Europsku komisiju u Hrvatskoj i Gordana Pehnec Pavlović, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore.
Kao ključna godina ističe se 2030. kada ambalaža više neće smjeti biti stavljena na tržište ako nije reciklabilna prema jasno definiranim razredima. No, nakon 2038. opstat će samo ona koja zadovoljava više standarde reciklabilnosti. Paralelno se uvode i minimalni udjeli recikliranog sadržaja u plastičnoj ambalaži te pravila o smanjenju nepotrebnog volumena ambalaže, uključujući ograničenja praznog prostora kod e-trgovine.
Staklo, karton i plastika
Rasprava o materijalima za pakiranje, staklu, kartonu i plastici, u kojoj su sudjelovali Josipa Ćorluka, voditeljica nabave u tvrtki Weltplast, Galja Milošević, voditeljica osiguranja kvalitete Tiskare Grafing, Robert Zdolc, voditelj razvoja proizvoda i tehničkog servisiranja u Vetropacku te Andrea Radonjić, direktorica za odnose s vladama i javne poslove za istočnu Europu Tetra Paka, pokazala je koliko je pitanje ambalaže složeno te koliko ovisi o širem sustavu gospodarenja otpadom, ali i navikama potrošača. U Hrvatskoj se trenutačno reciklira manje od 30 posto prikupljene plastike, što je ispod europskog prosjeka pa je nužno dodatno unaprijediti sustav prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja.
Sudionici su se složili kako, u konačnici, ne postoji univerzalno najbolje rješenje, odnosno ne postoji najbolja ambalaža, već samo ona koja je najpogodnija za konkretan proizvod, uzimajući u obzir njegove zahtjeve, funkcionalnost i utjecaj na okoliš.
Sustav povratne naknade
Veliki interes izazvalo je i predavanje Žane Žarkov Trtanj, poslovne savjetnice za regulatornu usklađenost u području otpada. “Sustav povratne naknade u Hrvatskoj ističe se kao jedan od najuspješnijih primjera u Europskoj uniji”, podsjetila je Žarkov Trtanj osvrnuvši se i na nadolazeće promjene te obveze proizvođača u okviru pravila o proširenoj odgovornosti. Istaknula je da od 1. siječnja 2027. slijedi značajno proširenje sustava u koji će tada biti uključena i ambalaža manja od 0,2 litre, kao i sva plastična ambalaža te višeslojna ambalaža s pretežito papirnato-kartonskom komponentom. Time Hrvatska ponovno potvrđuje ambiciju da ostane predvodnik u ovom području.
Na PaKing FORUMU govorilo se i o inovativnoj ambalaži te kreativnom procesu koji joj prethodi. Andrea Radonjić, direktorica za odnose s vladama i javne poslove za istočnu Europu Tetra Paka, predstavila je proces sakupljanja i recikliranja višeslojne kartonske ambalaže, dok je Miho Karolyi, direktor i osnivač Kaligraf grafičkog studija, istaknuo neke od paradoksa održive ambalaže. “Očekivanja od ambalaže danas su sve veća, a industrija na te izazove odgovara stalnim inovacijama. Naizgled jednostavan proizvod, kao što je ambalažna boca, mora zadovoljiti niz različitih, često i međusobno suprotstavljenih zahtjeva. Ona mora komunicirati s kupcem, prenositi informacije i istovremeno biti usklađena s kompleksnim regulatornim okvirom”, podsjetio je Karoly.
Budućnost proizvodnje ambalaže
S aktualnim izazovima u industriji ambalaže suočavaju se i proizvođači različitih materijala. Iskustva iz prakse predstavili su Davor Ujlaki, glavni direktor Muraplasta i Marko Despot, glavni direktor tvrtke GPI Istra.
Kako je istaknuo Ujlaki, poslovanje Muraplasta trenutačno obilježavaju ozbiljni poremećaji na tržištu sirovina što se očituje u nestašici materijala i naglom rastu cijena. Muraplast se pritom kontinuirano prilagođava tržištu, mijenjajući proizvodni asortiman otprilike svakih sedam godina.
S druge strane, direktor tvrtke GPI Istra istaknuo je kako se oni također nalazi u procesu transformacije, ali bez tako izraženih tržišnih pritisaka. Iskustva ovih dviju tvrtki jasno pokazuju kako se industrija ambalaže nalazi u razdoblju intenzivnih promjena u kojem će ključnu ulogu imati fleksibilnost, ulaganja i sposobnost prilagodbe tržišnim i regulatornim zahtjevima.
