„Industrija čini više od 20% gospodarstva Europske unije, 80% izvoza robe i zapošljava oko 35 milijuna radnika. Zadnjih godina opterećena je brojnim izazovima, geopolitičkim odnosima, poremećajima u dobavnim lancima, europskom zelenom agendom te visokom inflacijom“, činjenice su koje je istaknuo gosp. Luka Burilović, otvarajući konferenciju Vrijeme je za industriju održanu početkom 10. mjeseca u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu.
Govoreći o Hrvatskoj, iznio je podatak da udio prerađivačke industrije u BDP-u iznosi 26%. Stoga, fokus domaće industrije u sljedećih deset godina mora biti jačanje konkurentnosti i provođenje zelene i digitalne tranzicije. „Bez snažne industrije koja počiva na digitalizaciji i transformaciji nema ni snažnog gospodarstva. Bez snažnog gospodarstva nema niti snažne države“, zaključio je gosp. Burilović.
Kako održati konkurentnost europske, samim time i hrvatske industrije, na globalnom tržištu? Kako se s aktualnom situacijom nose domaći poduzetnici? Što mogu učiniti institucije i udruženja EU? Dio je to tema o kojima su govornici i panelisti raspravljali.
Konferenciji je prisustvovao i gosp. Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. On je također istaknuo važnost zelene transformacije i digitalizacije. Rekao je da domaće tvrtke prepoznaju važnost ulaganja u inovacije i razvoj, no isto tako da nam kronično nedostaje stručnjaka s adekvatnim vještinama. To je jedno od gorućih pitanja EU.
Europska autonomija u pogledu sirovina
S posebnim zanimanjem pratila su se izlaganja gđe Amaryllis Verhoeven, voditeljice Odjela digitalne transformacije industrije u Europskoj komisiji te gđe Rade Rodriguez, predsjednice Orgalima, udruženja europske tehnološke industrije.
Gđa Verhoeven istaknula je kako si je Europa postavila ambiciozne ciljeve digitalizacije industrije. Kako je rekla, zacrtano je da 75% tvrtki treba implementirati umjetnu inteligenciju u poslovanje do 2030. No, sve skupa ide dosta sporo i ako se nešto ne promijeni ostvarenje bi moglo biti tek oko 20%. Spomenula je i digitalnu putovnicu proizvoda i Single Digital Gateway kao primjere digitalizacije koji će olakšati poslovanje te pomoći potrošačima i tvrtkama da donose informirane odluke pri kupnji.
Gđa Rodriguez u svom je obraćanju fokus stavila na činjenicu da kada je riječ o sirovinama fokus europske industrijske strategije mora biti na vlastitoj autonomiji. Pogotovo u pogledu ključnih sirovina i tehnologije. Cilj je smanjenje ovisnosti o trećim tržištima.
Tehnološki napredak oslanja se na pristup sve većem broju sirovina. Iz tog razloga, Europska komisija napravila je popis kritičnih sirovina za EU. Radi se o jednom od najvažnijih strateških dokumenata danas. Na njemu su sirovine čija je opskrba visokorizična, a važne su za gospodarstvo Europe.
Unija pred industriju stavlja previše prepreka
Na konferenciji su organizirana i tri zanimljiva panela.
O hrvatskoj industriji i europskoj industrijskoj politici govorili su Hrvoje Čeović, predsjednik Uprave Belupa, Dario Marenić, savjetnik Uprave Elde, Marko Despot, predsjednik Uprave GPI Istra i Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.
O tranziciji industrije prema eko dizajnu i primjeni Uredbe o kritičnim sirovinama govorili su Zvonimir Čuljak, direktor Dunapacka, Josip Aračić, član Uprave Galeba, Mario Tomljanović, direktor DW Reusables i Željko Marić, direktor Ferro–Preis.
Iznimno zanimljiv panel bio je na temu uloge EU udruženja u zastupanju interesa industrije. Sudjelovali su Vladimír Dlouhý, predsjednik Eurochambresa, Rada Rodriguez, predsjednica Orgalima i Bernard Merkx, direktor European Plastics Converters.
Možda i najvažniju poruku cijele konferencije na panelu je iznio gosp. Dlouhý, rekavši da konkurentnost i otpornost EU gospodarstva uvelike ovise o učinkovitom funkcioniranju jedinstvenog tržišta. Stoga je, smatra, iznimno važno ukloniti brojne prepreke s kojima se poduzetnici danas susreću. „Složeni administrativni postupci i raznolikost između nacionalnih propisa predstavljaju značajan teret za tvrtke te utječu na ulazak na tržište i odluke o ulaganju. Ključno je da države članice uklone prepreke povezane s nedostatkom koordinacije i harmonizacije, naglasio je gosp. Dlouhý. Smatra stoga da pojedine odluke vezane uz, prije svega, ciljeve održivosti treba usporiti i napraviti balans.
Hrvatska poduzeća pokazuju pozitivan pomak prema zelenoj tranziciji
S obzirom da je zelena tranzicija bio jedan od najčešće spomenutih pojmova na konferenciji, gđa Ivana Vrankić iz tvrtke Apsolon, iznijela je rezultate istraživanja o spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju koje je rađeno s HGK.
Naime, u istraživanju rađenom prije dvije godine 0% poduzetnika zelenu tranziciju percipiralo je pozitivno. Danas je 60% anketiranih poduzeća ocjenjuje pozitivno, dok 40% poduzetnika smatra da će zelena tranzicija imati pozitivan utjecaj na povećanje prihoda. Pozitivan pomak je više nego očigledan.
O važnosti zelene tranzicije koja je presudna za dostizanje održive budućnosti, pri čemu ICT tehnologija ima ključnu ulogu, govorila je u Razgovoru 1 na 1 gđa Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesla.
S obzirom na sve izrečeno te značaj industrije i proizvodnih djelatnosti za ekonomiju, sudionici su pola u šali, pola u istini stoga s pravom komentirali da je konferencija trebala nositi naziv krajnje je vrijeme za industriju.
