Otkako su ljudi počeli raditi sa računalnom grafikom, jedna od tema koja najviše zbunjuje korisnike razlika je između bitmapirane i vektorske grafike. U ovom ćemo članku definirati obje vrste grafike te pojasniti njihov međusobni odnos i razlike.
Pojasnili smo bitmapiranu grafiku i njene prednosti i nedostatke. Sada ćemo pobliže razjasniti vektorsku grafiku i njeni prednosti i nedostke.
Što je vektorska grafika?
V ektorska je grafika o na u kojoj je putanja ili oblik linije matematički određen. Vektorske su grafike u osnovi točke povezane linijama raznih oblika, punjene punom bojom ili stupnjevanjem boja. Dakle, to je točka A, povezana točkom B linijom nekog oblika, oblik te linije definiran je matematičkim opisom. Korištenjem više točaka i više linija možemo napraviti složenije oblike. Linija koja definira oblik vektora naziva se putanja. (Vidi ilustraciju 1).
Crtanje oblika pomoću matematike? Što bi to trebalo značiti?
Pa, ukoliko se prisjetite algebre, linije i krivulje mogu biti razvučene u X i Y koordinatni prostor po grafičkim jednadžbama. (Vidi ilustraciju 2). Na ilustraciji 2, graciozno zakrivljena linija (parabola) nacrtana je jednostavnom grafičkom jednadžbom y = (x2). Čineći matematiku složenijom, možemo definirati više nijansi oblika. Ne postoji mreža o kojoj treba brinuti: Ukoliko bi y = (x2) bio puno veći ili puno manji, linija parabole bila bi još uvijek savršeno definirana a njena razlučivost beskonačna. Osnovni geometrijski oblici poput linija, krugova, ovala, kvadrata, pravokutnika i poligona s proizvoljnim brojem strana, matematički su vrlo jednostavni te dobra polazna točka za vektorske grafike. Slike sastavljene od oblika, kao što su crteži i ilustracije te logotipovi, često su pogodni za vektorski format. Slike s gustim, različitim bojama, kao i fotografije, nisu prikladne za vektorski format grafike.
Neke od prednosti vektorske grafike
Postoje (barem) tri, vrlo zgodne, prednosti kod vektorske grafike:
– datoteke su obično vrlo male – umjesto da se upisuju podaci mnogobrojnih kvadrata kao u bitmapiranoj grafici, dovoljno je samo upisati matematiku uključenu u ponovno stvaranje slike. Na primjer,Logo – datoteka koja se koristi kao osnova na trećoj ploči ilustracije 3 veličine je samo 36kb – imaju beskonačnu rezoluciju – bez obzira na to koliko ih razvlačili ili umanjivali, matematika kojom su stvoreni uvijek ih čini glatkim, oštrih rubova i jasnih detalja. Mali logo od 35KB koji smo maloprije spomenuli, može se isprintati u bilo kojoj veličini (Ilustracija 3)
i uvijek će dobro izgledati. – slika će ostati editabilna tako dugo dok se nalazi u vektorskom obliku. Svakim programom za vektorsku obradu grafike može se mijenjati oblik, raspored ili boja. Točke uzduž linija mogu se proizvoljno micati a ukoliko su selektirane, može se mijenjati i oblik odnosno putanja linije. Jednom kada je pravilno urađena „univerzalna“ inačica logotipa (obično u .eps formatu), datoteku može otvoriti i obrađivati više korisnika u različitim programima. Nije potrebna ponovna izrada za svaki program. Na taj način dolazimo do uštede vremena i veće kontrole nad slikom, logom ili čime već. Ovo može isto tako izazvati i veliku zbrku (vidi nedostatke…) Neki od nedostataka vektorske grafike: Uvijek treba na umu imati sljedeće: Vektori NISU pogodni za fotografije. Količina boja i kompleksnost prikaza fotografije ubrzo nadvlada vektorski format. Ovo nije nužno nedostatak – to je samo nešto za što vektorski format nije predviđen. Isto tako za naprednu obradu i kompleksnije boje i svjetlosne efekte, potrebno je rasterizirati vektor u bitmap i onda ga dalje obraditi. – Vektori nisu univerzalno interoperabilni kao što je to bitmap. “univerzalni“ formati kao što je .eps često su zloupotrebljavani i krivo shvaćeni tako da i pokušaj da se prijatelju, koji nema isti softver, proslijedi vektorska grafika često može biti velika gnjavaža (posebno, prema vlastitom iskustvu).
Nepažnjom i nedostatkom iskustva, Vaš logo ili grafika može biti deformirana, imati krive fontove, biti neupotrebljivo male rezolucije ili čak potpuno nestati. S druge pak strane, jednom kada se pravilno obradi, može biti velika prednost…
Vektorske grafike koje koristimo svakodnevno: Fontovi!
Jeste li znali da gotovo svi, svakodnevno koriste vektorske grafike? Fontovi su vektorske grafike oblikovane u slova i vrlo dobro ilustriraju ponašanje vektora. Prvo, male su veličine – cijeli font, sastavljen od mnoštva slova i simbola, toliko je malen da ga se lako skida sa interneta ili šalje mailom. Drugo, skalabilnost i neovisnost o rezoluciji – fontovi mogu biti neograničeno veliki i nikada neće izgledati nazubljeno. (Naravno ukoliko su fontovi ispravno instalirani i korišteni. Ima slučajeva kada će izgledati nazubljeno, ali to je druga tema.) Kada dakle instalirate i koristite font, radite sa vektorskom grafikom – neki programi dozvoljavaju čak i pretvaranje fonta u editabilne krivulje ili putanje. Kada su jednom pretvoreni u krivulje možete ih oblikovati i petljati s njima koliko god želite (Vidi ilustraciju 4).
Programi koji se koriste za vektorske grafike: Mnogi programi mogu koristiti vektorsku grafiku u ovom ili onom obliku. Programi za prijelom kao što su Quark Xpress ili Adobe InDesign mogu uvesti, smještati ili mijenjati veličinu (ali ne i stvarati ili obrađivati) vektorske grafike, obično u obliku .eps datoteke. Koriste i tekst koji je, kao što smo upravo ustanovili, u osnovi vektorska grafika. Ima i drugih programa koji mogu koristiti vektorsku grafiku ali je ne mogu izraditi. Vektorske se grafike rade u programima za izradu ilustracija kao što su Adobe illustrator ili Corel Draw. To su programi koji omogućuju da krenete sa praznim dokumentom, nacrtate ili izdizajnirate ono što želite te izvezete u .eps za daljnju upotrebu. Vektorski formati: Neki od najčešće korištenih vektorskih formata su EPS(Encapsulated Post Script – .eps), CDR (CorelDraw), Adobe Illustrator (.ai), Adobe (nekada Macromedia), Freehand (.FHx). Format (.pdf) može sadržavati i bitmapiranu i vektorsku grafiku u mnogim različitim oblicima. .eps format je također u mogućnosti sadržavati različite oblike bitmap i vektorske grafike, što ga čini svojevrsnim standardom za vektorsku grafiku.
