Budućnost ofset tiska

Ofsetni ili plošni tisak najrasprostranjenija je tehnika tiska na svijetu. Zbog niske cijene otiska i visoke kvalitete koristi se u proizvodnji ambalaže, komercijalnom tisku, tisku etiketa i drugih tiskanih proizvoda.

Povijest ofseta veže se uz litografiju ili kamenotisak. U razdoblju između 1796. i 1819. g., Alois Senefelder uspio je napraviti tiskovnu formu na kojoj su tiskovni elementi i slobodne površine u istoj ravnini. Kamena površina se zaštitila tako što su slobodne površine hidrofilne (svojstvo primanja vode), a tiskovna površina je hidrofobna (svojstvo odbijanja vode). Nakon vlaženja kamena slobodne su površine presvučene tankim slojem vode koja odbija bojilo, dok tiskovna forma preuzima bojilo na sebe. Tehnološki proces odvija se dakle vlaženjem površine kamena nakon čega se uljno bojilo nanosi na cijelu tiskovnu formu. Bojilo se zadržava isključivo na tiskovnoj površini na kojoj nema vode – to je princip rada litografije. Litografija je direktna tehnika tiska, što znači da su tiskovna forma i tiskovna podloga u direktnom kontaktu prilikom otiskivanja. Amerikanac W. Rubel je 1904. godine konstruirao dodatni gumeni cilindar putem kojeg se bojilo indirektno prenosilo na tiskovnu podlogu.

Ofsetna tehnologija se od tada značajno izmijenila, iako je sam fizikalni princip tiska identičan. U današnje vrijeme se kao tiskovna forma najčešće koristi aluminijska ploča debljine od 15 do 70 mikrona presvučena fotoosjetljivim slojem. Dobivanje tiskovne forme u počecima je bio u potpunosti analogan proces. S vremenom se digitalizacijom fotografskih i pripremnih procesa koristio film koji se digitalno osvjetljavao na CTF (computer-to-film) uređajima. Na taj način dobivene su separacije boja koje su se naknadnim procesom osvjetljavanja prenosile na tiskovnu ploču. Danas se tiskovna forma dobiva direktnim osvjetljavanjem ploča na CTP (computer-to-plate) uređajima. Tako razvijena tiskovna forma montira se na temeljni cilindar u agregatu stroja. Unutar agregata se nalazi složeni sustav cilindara (temeljni, ofsetni, tiskovni) i valjaka (za vlaženje i bojenje) koji sinkronizirano, uz transport tiskovne podloge na nju prenose bojilo. Prolaskom medija na koji se otiskuje motiv kroz četiri osnovna tiskovna agregata (CMYK), dobiva se kolorni otisak. Moderni ofsetni strojevi često u seriji imaju i više od četiri agregata te se uz osnovni CMYK često koriste i dodatni agregati za lakiranje otiska ili tisak dodatnih boja, čime se povećava gamut otiska ili otiskuje specifična boja prema želji naručitelja.

Osnovna konfi guracija ofsetnog stroja sastoji se od jednog agregata, takve strojeve nazivamo jednobojnima, dok u većim tiskarama susrećemo strojeve osam ili deset agregata. Ovim je strojevima u jednom prolazu moguće obostrano otisnuti kolorni otisak (4/4). Ovisno o vrsti medija na koji se tiska, ofsetne strojeve dijelimo u dvije osnovne skupine: strojeve za tisak iz arka i strojeve za tisak iz role. Strojevi za tisak iz arka najčešće se koriste za komercijalni tisak i tisak ambalaže, dok se strojevi za tisak iz role danas koriste za tisak etiketa (narrow web – uska rola) ili u revijalnom i novinskom tisku – ofsetne rotacije. Ove „velike“ rotacije specifične su konstrukcije i imaju ograničenje ukupnog broja stranica na 4, 8, 16, 32 – ovisno o svojoj veličini.

Današnji udio tiska otisnutog ofsetnom tehnologijom u svijetu se procjenjuje na 40 do 45 %. Nakon drugog svjetskog rata, udio ofset tiska bio je oko 50 %, ali je dio zamijenjen drugim tehnologijama, primjerice fleksotiskom. U današnje vrijeme digitalne tehnike tiska negativno djeluju na udio ofsetnog tiska na tržištu tiskovina.

Ofsetni strojevi za tisak medija iz arka proizvode se u formatima od B3 pa sve do B1 i većih formata. Brzina tiska kreće se do 20.000 araka na sat, dok je brzina rotacija daleko veća i iznosi i do 70.000 okretaja, a pritom nerijetko svaka tiskovna jedinica otisne i po osam otisaka u jednom okretaju.

Prednosti i nedostaci ofset tiska

PREDNOSTI

– visoka kvaliteta otiska
– jednostavna i brza izrada tiskovne forme
– troškovi tiska (jeftin način izrade visokokvalitetnog proizvoda u velikim nakladama)
– dug životni vijek tiskovne forme

NEDOSTACI

– viši fiksni trošak pripreme pri izrade tiskovne forme
– vrijeme pripreme stroja za tisak u odnosu na digitalne tehnologije
– makulatura

Ofset ostaje dominantna tehnologija na tržištu

Nema tajne da je ofsetni tisak, u cjelini, zrela grana bez rasta na tržištu. Vlasnici i manageri tiskara koje se bave ofsetom iskusili su „otopljenu“ maržu koja je ostala izvan tiskara. Svi smo čuli i čitamo o tome kako se broj otisnutih ofset stranica kontinuirano smanjuje, uzrokujući snažnu borbu među proizvođačima ofset strojeva. No, unatoč svemu ofset je i dalje dominantna svjetska tiskarska tehnologija koja drži gotovo polovinu svjetske potrošnje otisnutih aplikacija.

Ofsetni strojevi nove generacije – brzi i sofisticirani

Prema analizi InfoTrendsa “2013-2018 Global Production Printing & Copy Marketing Forecast”, ukupni digitalni tisak narast će na 500 milijardi stranica otisnutih digitalnim tehnologijama, no ta količina predstavlja vrlo mali udio ukupnog tiskanog materijala u svijetu. Naravno, digitalni tisak snažno raste, no njegov je komad torte mali u usporedbi s ogromnom kriškom koju pokrivaju ofsetne tehnologije. Procjene koje dolaze iz papirne industrije kažu da od svih papira za tiskare, tintne podloge predstavljaju prosječno između 5 i 15 %
ukupnog volumena.

Prema podacima proizvođača ofsetnih strojeva, vidljivo je usporavanje njihove prodaje, no ono što ističu je da novi strojevi dolaze na tržište s većim kapacitetima proizvodnje. Zadnjih godina vidljiv je oporavak ukupnog gospodarstva u regiji, što povoljno djeluje na prehrambenu i farmaceutsku industriju, a indirektno stvara veću potražnju za ambalažom, trenutno zadnjim jakim uporištem ofsetnog tiska.

S druge strane, nove tehnologije ofsetnih tiskarskih strojeva donose jednostavnije upravljanje i bržu izmjenu ploča, čime se znatno skraćuje vrijeme pripreme naloga. Kroz jednostavnu operaciju s dodirnim zaslonom, promjena ploče izvodi se automatski na svim jedinicama istodobno. To daje snažnu podršku za česta prebacivanja poslova i ekonomičnu izradu malih naklada. Cijene ploča također su smanjene pa ofset nastavlja utrku s digitalnim tiskom u produkciji sve manjih naklada. Visokoautomatizirani ofsetni strojevi, osim brzine i niže cijene pripreme, imaju i do šest puta manje otpada što značajno utječe na profitabilnost cjelokupne proizvodnje. Neki stariji strojevi iz 90-tih godina mogu vlasnike mjesečno stajati i do 30.000 eura otpada, dok je kod novih to svedeno na pet do šest tisuća eura. Razlika je dovoljna za pokrivanje rate leasinga za novi, ekonomičniji stroj.

Nedostatak fleksibilnosti koji je pripisivan “tromoj” ofsetnoj tehnologiji mijenja se korištenjem novih UV bojila. Materijali otisnuti UV bojom direktno iz tiska odlaze na doradu bez potrebe za jednodnevnim sušenjem u skladištu, a kupac otisnute materijale dobiva za svega nekoliko sati nakon narudžbe.

Inteligentna softverska rješenja također su ušla u sve segmente proizvodnog procesa od web-2-print sučelja kod narudžbi, kontrole cijelog procesa tiska i dorade pa do automatiziranih skladišta i isporuke robe kupcu. Ofsetni strojevi nove generacije su sofisticirani uređaji povezani sa servisnim odjelima u tvornici proizvođača tehnologije. Nadzor nad svim vitalnim funkcijama stroja smanjuje zastoje uzrokovane kvarom i doprinosi ekonomičnijim servisnim intervalima.

Ključ je u reinvestiranju

Vlasnici tiskara teško izdvajaju sredstva za modernizaciju svojih pogona. Marže su smanjene i nedostaje sredstava za ulaganje u nove, ekonomičnije ofset strojeve. Međutim, reinvestiranje je ključ opstanka na tržištu. Bez ponovnog ulaganja u opremu ne može se biti konkurentan na tržištu. Devedesetih godina bilo je zahtjevno odraditi 20 poslova po smjeni, dok danas nove, ofsetne tehnologije ekonomično mogu odraditi i do 100 različitih naloga po smjeni u količinama od samo 250 do 500 komada. Kombinacija novih, brzih ofsetnih strojeva, brze izmjene ploča i softverski nadziran proces proizvodnje učinkovito se suprotstavljaju digitalnom tisku.

Sve što može biti digitalno, bit će digitalno!

Poznanik je vlasnik tiskare u manjoj sredini od 50-ak tisuća stanovnika. Core biznis dulji niz godina je bio fokusiran na ofsetu B3 formata. Proizvodnja je bila namijenjena lokalnoj industriji koja je tijekom tranzicije i privatizacije, nažalost, svedena na sramotne ostatke nekadašnjih kapaciteta. Ipak, ekonomija je početkom ovog stoljeća ponovo pojačala narudžbe, ali ne u opsegu i proizvodima koji bi usmjeravali vlasnika tiskare da modernizira svoj ofsetni program unutar tiskare. Tržište je vodilo glavnu riječ i sredinom 90-ih godina moderniziran je odjel grafičke pripreme s dva Macintosh računala. Nakon toga investirano je u rezač folija i preostalim zdravim poduzećima u gradu je ponuđen novi proizvod. Investicije nisu prestajale pa je tako investirano u osvjetljivač jer su izrađivali ploče za tržište. Kupljen je prvi laserski rezač u gradu za izradu pečata. Unazad desetak godina su zaredale investicije u pisač velikog formata, mali flatbed UV pisač, veći UV pisač, t-shirt pisač, produkcijske laserske pisače crno-bijeli i kolor… Za dio ove tehnologije bila je potrebna i doradna oprema u koju je investirano. Investicije su u zadnjih dvadesetak godina godišnje iznosile u prosjeku oko 30.000 eura. Današnja tiskara gotovo da nema veze s onom koju poznajem od prije dvadeset godina. Ostao je isti prostor i ljudi. Stari Heidelberg B3 formata povremeno puste u pogon kada tiskaju blokovsku robu. Više ni jednobojne stranice knjiga ne tiskaju u ofsetu. Male naklade tiskaju s crno-bijelim produkcijskim pisačem. Sve veće naklade potrebne za lokalnu industriju koja je preživjela, vlasnik naručuje u velikim tiskarama u okolici Zagreba, koje narudžbu otisnu i dorade u roku od jednog do dva radna dana. Njegov odjel dizajna naplati grafičku pripremu, organizira dostavu iz Zagreba do kupca i stavlja maržu od 30 %.

Ofsetne tiskare morat će se transformirati

Ofsetne tiskare u opsegu u kojem ih pamtimo, više neće postojati. Jedan dio će se transformirati u digitalne tiskare koje će biti na usluzi lokalnim samoupravama i lokalnoj ekonomiji te će usko surađivati s velikim tiskarama na distribuciji njihovih proizvoda.

Za one tiskare koje prate industriju, posebno farmaceutsku ili prehrambenu, ima smisla investirati u najmodernije ofsetne strojeve i automatizirane doradne pogone, potrebne za izradu ambalaže. Prema dostupnim analizama i trendovima, proizvodnja ambalaže će imati značajan rast u nadolazećim godinama.

Treći segment su specijalizirane komercijalne ofset tiskare koje će isporučivati velike količine tiskanih proizvoda malim digitalnim tiskarama ili krajnjem kupcu, a digitalne tiskare će, poput retail sektora, koristiti za prikupljanje poslova. Taj segment tiskara se treba modernizirati, zamijeniti četiri stara stroja s jednim visokoproduktivnim strojem većeg kapaciteta. Razvoj tehnologija u proteklih desetak godina pozitivno je utjecao i na proizvodnju ofsetnih strojeva, posebno u segmentu pripreme tiska. Današnji ofsetni strojevi imaju znatno bolju produktivnost i prilagođeniji su trendovima manjih naklada.

Postoji li išta što bi moglo oživjeti offset i vratiti ga na bivšu slavu?

Trenutno sva relevantna istraživanja idu u prilog značajnom rastu digitalnih tehnologija. Industrijski stručnjak i analitičar Frank Romano, iznio je predviđanje kojim će se obujam ofsetnog tiska smanjiti s 49 %, koliko je iznosio 2012. godine, na 37 % do 2020. godine. Digitalni inkjet će porasti s 9 na 21% u istom vremenskom okviru. “Brojevi ne lažu. Volumen ofseta opada, dok volumen digitalnog raste. U nekom trenutku ofset će činiti između 30 i 40 posto ukupnog volumena ispisa. Ofset će i dalje biti korištena tehnologija zbog velikih naklada, a možda i zbog svoje sposobnosti da obrađuje spot boje i radi na velikom broju različitih podloga. Ofset će i dalje biti tu, ali neke ofsetne tiskare neće. Ako pogledate bilo koji sektor ili krajnje tržište u tiskarskoj industriji danas, primijetit ćete da su najveći pokretači potražnje za tiskom male naklade, personalizacija i just-in-time tisak. To su stvari za koje ofset ili drugi analogni procesi općenito nisu prikladni”, komentirao je u jednoj od svojih prezentacija Romano.

Prema riječima g. Jima Hamiltona, analitičara InfoTrendsa, nema predstojećih trendova koji ukazuju da bi moglo doći do povratka ofseta. Dosta prilika ima za hibridna rješenja koja koriste prednosti ofsetne proizvodnje s digitalnim agregatima što omogućuje personalizaciju. Mnogo toga se mijenja novim inkjet tehnologijama koje su sada dovoljno brze da rade pri brzinama ofsetnih strojeva iz arka ili rotacija. Ofset će nastaviti opadati u smislu ukupnog volumena stranica, ali neće nestati. Ofsetna tehnologija je sposobna proizvoditi velike količine dokumenata uz nizak trošak te će i dalje biti vrijedna za mnoge ispisne aplikacije“, smatra Hamilton.

Nova uloga tiska

Ako postavimo pitanje Koja je budućnost ofsetnog tiska? trebali bi postaviti i pitanje Koja je općenito budućnost tiska? Nadolazeći val novih tehnologija – poput tableta, društvenih medija, pametnih telefona i drugog, sada postaje značajan nositelj informacija prezentiranih korisniku.

Pružatelji informacija otkrivaju učinkovitiji način korištenja novih medija koje koriste za dobro planirane i izvedene kampanje. Poput ofseta, ni tisak neće nestati, ali će vjerojatno imati sekundarnu ulogu u cross media svijetu.