“Prije samo deset godina krenuli smo u proizvodnju produkcijskih pisača. U tom smo segmentu uspjeli i danas smo pri samom vrhu. Za deset godina to je dobar rezultat.”
G. Hans Huijsing, menadžer razvoja poslovanja, Konica Minolta
Drago nam je da ste posjetili Hrvatsku. Sada smo članica EU, ali tržišno smo i dalje u regiji Adria ili Balkan. Možete li napraviti usporedbu globalnih tržišta i tržišta regije?
Trendovi na globalnom tržištu tiskovina su više-manje isti. Razlika je jedino u tajmingu. U Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi vidljiv je pad ukupne količine tiskanih materijala, dok se u Istočnoj Europi i posebno u Aziji taj pad još nije dogodio. Međutim, iz iskustva i razgovora s klijentima prilično sam siguran da u tim regijama trend pada neće izostati. To je logično, jer tisak je komunikacija, a ljudi komuniciraju. Način komunikacije se zbog novih medija značajno mijenja i iz tog razloga su globalni trendovi slični. Pitanje je samo kada će i u kojoj regiji taj utjecaj na industriju tiska biti značajniji.
Konica Minolta je aktivna u softverskim rješenjima. Smatrate li da je ovo tržište zrelo za korištenje tih marketinških alata?
Naravno. Ako se nadovežemo na prethodno pitanje – globalni trendovi su isti. U jednoj rečenici: “Naši klijenti provode manje vremena s tehnologijom, a više sa svojim kupcima”. Razina tehnologije neprestano raste i uz adekvatan workflow i software moguće je automatizirati mnoge korake unutar proizvodnog procesa. U idealnom slučaju cijeli proizvodni proces tiska mogao bi se obaviti bez dodatne ljudske intervencije (od slanja pripreme putem interneta, preko korekture, do tiska i dorade). Danas to već rade tvrtke koje nude usluge tiska putem interneta. Trenutno je riječ o standardnim proizvodima (standardni papir i format), ali to je tek početak. U budućnosti će ovakav način proizvodnje biti sve važniji, a za njegov razvoj je ključan software.
Na koje kupce ste usmjereni prilikom prodaje softverskih rješenja – jesu li to tiskare, marketinške agencije ili krajnji korisnici?
Krajnji korisnik je uvijek i naš klijent. Iz odnosa s kupcima uvijek pokušavamo saznati koje su potrebe korisnika njihovih usluga. Takav pristup smatramo ispravnim. Možemo to nazvati: front-office i back-office. Naši kupci imaju oboje. Mi tiskarama omogućavamo tehnologiju i softverska rješenja i tako podupiremo njihov back-office. Radeći to uočili smo da naši kupci trebaju i pomoć u širenju tržišta (front-office). Iz tog razloga postoji naš business developement program. Naravno, oba segmenta su važna. Ako Vam je proizvodnja skupa (back-office), nećete stvoriti profit. U tom segmentu je uloga softverskih rješenja velika.
Kakva je prodaja softvera u odnosu na hardver? Koji profil kupaca u zapadnoj Europi koristi Vaša softverska rješenja?
Kao što sam spomenuo ranije – trendovi su isti, postoji razlika u tajmingu. Mislim da se promjene na istoku događaju nešto kasnije, pa je tu prodaja softvera manja nego na zapadu. Ta razlika po meni nije značajna. Veća je razlika u tipu klijenata. Tiskare u pravilu imaju već uhodan workflow, pa takvim klijentima prodajemo manje softvera. S druge strane poduzeća i uredi kupuju puno više softverskih rješenja.
U proizvodnji laserskih produkcijskih pisača srednje produkcije, Konica Minolta je jedan od lidera. Xerox je s modelom Versant 2100 Press značajno smanjio cijenu otiska po kliku – ima li Konica spremno rješenje za ovako niske cijene? Kako se nosite s konkurencijom?
S konkurencijom se nosimo vrlo dobro – prije deset godina razlike među proizvođačima su bile puno veće. Danas, sva tehnologija, pa i ona koju koristi Xerox, dolazi od strane Fujia iz Japana. S tehnološkog aspekta je na razmjerno visokom nivou. Digitalni tisak kvalitetom otiska više ne zaostaje za offsetnim tiskom, što je donedavno bila nezaobilazna tema brojnih rasprava. Naravno, potreban je odgovarajući workflow i kontrola otiska, ali ako posjedujete tehnologiju, možete postići kvalitetu.
Većina naših klijenata smatra da ne postoji razlika u kvaliteti otiska na našem stroju, od onog napravljenog na Xerox-u, Canon-u, Ricoh-u ili stroju nekog drugog proizvođača. To je točno, tehnologija se “spaja”, strojevi ove klase su postali “roba široke potrošnje”. Još uvijek postoje razlike u repromaterijalu, brzini ispisa i doradi, ali generalno gledano one su sve manje i manje. Dobro poznajemo Xeroxov Versant i strojeve drugih proizvođača. Samouvjereni smo, u zadnjoj godini smo lansirali dvije nove linije proizvoda i tržište je reagiralo dobro. Posebno u Vašoj regiji, a i globalno.
Ispis sa bijelim tonerom uveden je od strane Oki-a, sada je i Ricoh počeo sa proizvodnjom nekoliko modela koji ispisuju bijelu boju. Kako gledate na tu inovaciju? Hoće li bijela boja postati standard?
Kada govorimo o standardu, prvo treba uzeti u obzir zahtjeve tržišta. Potražnja za ovom tehnologijom postoji, ali nije velika. To je pitanje balansa između veličine investicije i potreba tržišta. Još nismo razvili tehnologiju, ali ju istražujemo.
Kvaliteta ispisnih glava Konica Minolta je neupitna i velik broj proizvođača ugrađuje Konica glave u svoje pisače. Planirate li proizvodnju uređaja na bazi Konica Minolta ink jet glava?
Konica Minolta počela je s proizvodnjom uredskih pisača. Prije samo deset godina krenuli smo u proizvodnju produkcijskih pisača. U tom smo segmentu uspjeli i danas smo pri samom vrhu. Za deset godina to je dobar rezultat. Razlog ovakvog uspjeha je omjer cijene i kvalitete naših uređaja, a rezultat je velik broj klijenata koji sada od nas traže da se razvijamo u različitim smjerovima. Još nismo ušli na tržište LFP printera, ali posjedujemo ink-jet tehnologiju. Ono što nemamo je iskustvo na tom tržištu. Zbog toga smo se odlučili na suradnju s partnerima kao što su KIP i EFI. Tako ćemo skupiti iskustvo, znanje i kada za to dođe vijeme lansirati naše LFP uređaje za specifična tržišta.
Od gore spomenutih proizvoda koji segment poslovanja Konica Minolti donosi najveći udio u prihodima?
Naveći dio prihoda svakako donosi prodaja hardvera. U usporedbi s konkurencijom najmlađi smo na tržištu. Model 1100 se pokazao izvrsno u srednjoj produkcijskoj klasi. Još nismo u visokoj produkcijskoj klasi kao HP Indigo ili XEROX iGen, ali imamo sve više slučajeva u kojima klijenti mijenjaju (downgrade) svoje iGen uređaje i instaliraju naše 1100-ce. Dakle s našeg aspekta ulazimo i u visoku klasu produkcijskih uređaja. Gledano općenito – tržište se polarizira. Srednja produkcijska klasa se smanjuje, većina ide prema dolje, a rijetki prelaze u visoku produkcijsku klasu.
U prošloj godini Konica Minolta je uložila značajna sredstva u istraživanje tiska na tekstil – otvoren je ured u Kini i kupljen pogon u Italiji. U kojem smjeru ćete razvijati ovaj segment strojeva?
U pravu ste, otvoren je ured u Kini i kupljen je pogon u okolici Milana, u Italiji. Kada govorimo o primjeni digitalnog tiska općenito, mogućnosti su velike. Pored tržišta o kojima smo već govorili tu je i tisak ambalže – područje u koje polako ulazimo, tisak naljepnica, izdavaštvo i mnogi drugi segmenti u kojima leže poslovne prilike. Jedan od njih je i tisak na tekstil. Za nas je to novo područje u kojem smo uočili značajniji rast. To je i razlog ulaganja u proizvodne pogone. Već imamo industrijske strojeve. Imamo i inkjet tehnologiju. Polako i sigurno upoznajemo tržište i siguran sam da ćemo u budućnosti razviti različite modele koji će zadovoljiti sve segmente tržišta.
