PRINT MAGAZIN NEWSLETTER


Primajte tjedne novosti iz svijeta grafičke industrije i saznajte sve o našim promocijama i besplatnim sadržajima za posjetitelje/besplatnim sudjelovanjima na eventima, sajmovima i dr.

Prijavom na Newsletter prihavaćate našu Politiku privatnosti

Dorada usko grlo ofsetne proizvodnje

U zadnjem Print Magazinu u 2022. tema broja bio je ofsetni tisak. Moderna ofsetna proizvodnja kada je riječ o brzinama, automatizaciji pa i ekologiji daleko je otišla, a razvoj kontinuirano ide dalje. Iako joj puše za vratom, digitalnoj tehnologiji čini se da će ipak trebati još neko vrijeme da je istisne s tržišta. Ako u tome ikada uspije. Ono što još muči ofsetare je dorada. O doradi, ali i općenito ofsetu svoje viđenje stanja iznio nam je uvijek aktualan i zanimljiv sugovornik, gosp. Hrvoje Kokot, vlasnik Grafo Servisa.

Koji segment ofsetnog tiska, po vašem mišljenju, doživljava najveće promjene?

Najlakši odgovor na to pitanje bio bi automatizacija. Naime, automatizacija je potrebna kako bi kod manjih naklada ofset bio konkurentan digitalnom tisku. Kako je digitalni tisak povećavao brzinu, tako je ofsetni povećavao automatizaciju.

Međutim, osobno mislim, ili se barem nadam, da su najveće promjene po pitanju ekologije. Da je tiskarska industrija ekološki osviještena znamo već 14 godina jer sam još drupu 2008 nazvao eko-drupa. Godinama su proizvođači ofsetnih strojeva smanjivali alkohol, kemiju i sve ostale štetne materijale. Reklamirali su, također i vlastitu malu proizvodnju CO2, iako osobno to smanjenje nikad nisam uspio izmjeriti ili izračunati.

Što je danas, po vama, usko grlo ofsetne proizvodnje?

Usko grlo svakako je dorada. Današnji moderni tiskarski strojevi su jako brzi. Priprema se mjeri u minutama, a kako se čini uskoro će i u sekundama. Uz to sam proces ofsetnog tiska je jednostavan. Moderan CTP izbacuje hrpu ploča. Moderna B1 8-bojka ih brzo izmijeni i izbacuje paletu za paletom brzinom od 15-18 000 araka/h.

U doradi se sve to onda mora falcati, sabirati, uvezivati i sve to brzinama manjim od brzine tiska. Istina je da moderna falcmašina brzinom prati ofsetni tisak, no ona je samo dio procesa dorade akcidenčne tiskare.

U kartonažama je ista situacija. Najbrže ravne štance mogu raditi 8 do 9 000 araka/h i ne vidim kako je tehnološki moguće štancati brže. Naravno, roto štance su brže, no tu je onda pitanje kvalitete. Također, priprema je dugotrajnija nego kod ofseta. Onda su tu još ljepilice pa pakiranje u transportnu ambalažu i poslu nikad kraja.

Kod digitalnog tiska situacija je puno bolja jer su doradni sustavi prilagođeni brzinama kako rada tako i pripreme.

Cijeli intervju s gosp. Kokotom možete pročitati i u online izdanju Print Magazina.



Najnoviji oglasi
  • Trenutno nema dostupnih oglasa.

Partneri

Prijavite se na newsletter

Primajte tjedne novosti iz svijeta grafičke industrije i saznajte sve o našim promocijama i besplatnim sadržajima za posjetitelje/besplatnim sudjelovanjima na eventima, sajmovima i dr.



Prijavom na Newsletter prihavaćate našu Politiku privatnosti
Skip to content