Globalno tržište tiska tekstila je ogromno. Procijenjeno je na 2.669,9 milijuna USD u 2022.. Očekuje se da će se trend rasta nastaviti i to po ukupnoj godišnjoj stopi od 14,4% od 2023. do 2030.
Rast industrije, između ostalog, može se pripisati i brzim promjenama modnih trendova i potrebi proizvođača da brzo prihvate te trendove kako bi ostali relevantni. Trend je to poznatiji pod nazivom „fast fashion“ koji modnu industriju svrstava u jednu od najpodložnijih kritikama.
Naime, neki podaci pokazuju da je modna industrija drugi po redu najveći zagađivač okoliša na čitavoj planeti. Emitira više stakleničkih plinova nego što zajedno proizvode međunarodni letovi i pomorski prijevoz. Podaci kažu i da je industrija tekstila odgovorna za oko 20% globalnog onečišćenja vode zbog bojenja tkanina te za 10% globalnih emisija ugljika godišnje. Ako se ništa ne promijeni, do 2050. modna industrija potrošit će četvrtinu svjetskog ugljika.
Ogromne količine vode potrebne su za proizvodnju i bojanje odjeće. Istodobno kupujemo više odjeće nego ikad prije i to je proces koji je teško zaustaviti. Trenutno se globalno kupi oko 70 milijuna tona odjeće. Do 2030. porast će na 93 milijuna tona, a 2050. očekuje se da će biti kupljeno 160 milijuna tona odjeće. Samo 12% toga trenutno se, na globalnoj razini reciklira.
Europa svjesna problema tekstilnog otpada
Problem je to o kojem se promišlja na europskoj razini.
O problemu industrije brze mode, razgovaralo se, između ostalog i na debati u francuskoj televizijskoj kući Arte, u sklopu emisije „27“.
Trebamo li i možemo li stati na kraj fast fashion trendu? Kakva je budućnost tekstilne industrije? Može li brza moda postati održiva? Neka su od pitanja na koja se pokušalo odgovoriti.
Voditeljica Nora Hamadi na tu je temu ugostila gđu Danu Thomas, autoricu i urednicu rubrike održivosti u britanskom Vogue-u, koja je ujedno i jedna od pionirki u borbi protiv “brze mode”. Nasuprot njoj bila je gđa Jagoda Divić, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj HGK i članica Euratexa, Europske konfederacije za odjeću i tekstil.
“Europska unija je u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo tekstilni otpad prepoznala kao jednu od prioritetnih kategorija otpada čiji je utjecaj na okoliš značajan i koju je potrebno što prije sustavno riješiti”, istaknula je na gostovanju Jagoda Divić. Zbog toga je EU izradila novu Strategiju za tekstil i odjeću. Njome želi postati globalni lider u cjelovitom procesu izrade, zbrinjavanja i recikliranja odjeće.
“Strategija će imati za cilj jačanje industrijske konkurentnosti i inovacija u tom sektoru, jačajući tržište EU -a za održivi i kružni tekstil, uključujući tržište ponovne uporabe tekstila, rješavanje brze mode i pokretanje novih poslovnih modela što je i prilika za nova radna mjesta. Modna industrija do sada je izbjegavala princip – zagađivač plaća.
Uvođenje sustava digitalne putovnice proizvoda
Također, Europska komisija namjerava krajem ožujka predstaviti strategiju o održivom tekstilu i kružnom gospodarstvu, a prije objave pozvala je tekstilnu industriju da se okrene kružnim poslovnim modelima kako bi se do 2030. minimalizirao utjecaj na okoliš.
Također potrebna je i hitna promjena percepcije. Brza moda mora što prije izaći iz mode slično kao fosilna goriva, fast food ili duhanska industrija”, rekla je Divić.
Dodala je i kako se planira uvesti sustav digitalne putovnice proizvoda koja će osigurati transparentnost, standardizaciju i pouzdanost podataka svakog odjevnog komada koji se pojavi na tržištu.
Na globalnoj razini trenutno godišnje nastaje 92 milijuna tona tekstilnog otpada. Očekuje se da će ta brojka do 2030. godine narasti do 134 milijuna.
“U rješavanje problema tekstilnog otpada nužno je uključivanje velikih globalnih proizvođača u cijeli proces gospodarenja tekstilnim otpadom, što trenutno nije slučaj, jer u EU oko 60% odjeće dolazi iz uvoza. Ovime se potiče krajnje korisnike na povećanu kupnju i neodgovorno postupanje s otpadnim tekstilom. Stoga HGK aktivno radi na podizanju svijesti o načinu gospodarenja ovom vrstom otpada i podizanju svijesti o održivom ponašanju kako tvrtki tako i pojedinaca“, zaključila je na kraju gđa Divić.
