Iako obrazovanje grafičkih djelatnika u BiH ima tradiciju dužu od 70 godina, trebalo je proći puno vremena kako bi se uspostavilo kvalitetno srednje i visokoškolsko obrazovanje. Naš je sugovornik gosp. Aldin Obućina, profesor na Fakultet za tehničke nauke u Travniku, Smjer Grafičko inženjerstvo i dizajn. Ispričao nam je kako danas izgleda edukacija grafičara u BiH i kod njih na fakultetu.
Možete li nam ukratko reći kakva je danas situacija po pitanju obrazovanja grafičkog kadra u Bosni i Hercegovini?
Da bih precizno odgovorio moram se vratiti 15-ak godina unazad i napraviti retrospektivu grafičke industrije i obrazovanja u cjelini.
Prije svega, osvrnut ću se na srednje obrazovanje i nedostatak srednjih stručnih škola za ovu granu industrije. U BiH imamo jedinu srednju školu, to je Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije u Sarajevu. Ona koja školuje ovaj kadar i nju sam i ja pohađao. Dobar primjer srednjim tehničkim školama, kojeg bi i ostali veći gradovi trebali da slijede, je Srednja tehnološka škola Banja Luka i Hemijska srednja škola Tuzla koje imaju smjer grafički tehničar i tehničar dizajna grafike. Ovu bi praksu trebale preuzeti i ostale tehničke škole širom BiH jer se radi o zanimanjima koja su deficitarna i koja se sve više traže.
Također, jedan od problema bio je i nedostatak visoko obrazovnog kadra za ovu struku. To je promijenjeno osnivanjem prvog Grafičkog fakulteta 2006. god u Kiseljaku. On je kasnije integrisan u Univerzitet u Travniku, odnosno današnji Fakultet za tehničke nauke. Pokrenut sa željom osnivača da i u BiH postoji visokoškolska institucija koja će omogućiti školovanje kadrova iz oblasti grafičkih tehnologija.
Danas kada gledamo grafičku industriju i obrazovne institucije kojih je sve više, cjelokupna slika grafičke industrije je puno bolja. Naši inženjeri grafičkih tehnologija i grafičkog dizajna zaposlili su se u mnogim različitim tvrtkama gdje imaju priliku da ovu struku unaprjeđuju.
Uz naš, danas postoje još četiri fakulteta u BiH koja školuju sličan ili isti kadar. Dokaz je to da mlade sve više interesuje ovaj poziv. Naravno da treba i dalje raditi na promociji ovog zanimanja u što trebaju da se uključe sve obrazovne institucije, ali i privreda te ga široj javnosti predstaviti kao zanimanje budućnosti, što i jeste u planu.
Što biste rekli, kako mladi danas percipiraju industriju tiska?
Kod nas na Fakultetu na smjeru Grafičkog inženjerstva i dizajna studenti izučavaju sve tehnike tiska, kako osnovne (klasične), tako i savremene (digitalne).
Mladi su danas sve više okrenuti novim tehnologijama i softverskim rješenjima koja su dosta olakšala i unaprijedila sve grafičke procese. Međutim, dobar osnov i temelj za razumijevanje novih tehnologija jeste poznavanje svih osnova tehnika tiska. Studenti na dodiplomskom ciklusu studija, pored izučavanja svih tehnika tiska također izučavaju organizaciju i upravljanje grafičkom proizvodnjom, optimizaciju proizvodnih procesa, kalkulacije, projektovanje grafičkih proizvoda i pogona, uštedu energenata. Tako dobivaju jednu širu sliku grafičke proizvodnje, a ne samo tiska.
Međutim, moram priznati, iako sam inženjer grafičkih tehnologija, studenti se više opredjeljuju za dizajn. To im je danas nekako prirodnije i komfornije se osjećaju u tom području. Inženjerstvo je malo specifično i za njega se većinom opredjeljuju studenti koji su imali inženjerska predznanja iz srednje škole.
Kako je koncipiran program, što je s praksom te ostaju li studenti u branši, pročitajte u ostatku intervjua objavljenog u broju 2/ 2023 Print Magazina. Dostupan je i online.
