Prije pojave DTF tehnologije, digitalni tisak na odjeću bio je ograničen na DTG tehnologiju. No, ona je omogućavala tisak samo na pamučne tkanine i zahtijevala skupu opremu te prethodnu kemijsku i termičku pripremu tkanina. Sitotisak i termo transfer preslikači također su imali ograničenja. Prvi zbog visokih početnih troškova i dugotrajne pripreme, a drugi zbog nedovoljne trajnosti otisaka, sporosti u radu ili ograničenja vezana uz tisak vektorske grafike.
DTF kakvog danas poznajemo počeo se razvijati od sredine prošlog desetljeća u Europi. No, tehnološki zamah dobio je 2020. godine u Kini kada se u razvoj uključio velik broj tehnoloških tvrtki. Ključni cilj bio je stvoriti tehnologiju koja omogućava kvalitetan ispis na različite materijale, bez potrebe za složenim procesima pripreme i visokim troškovima proizvodnje.
Tvrtka Nanodiy rano uočila potencijal nove tehnologije
Već 2016. godine start-up tvrtka Nanodiy je na konferenciji EBAN Winter University održanoj u Zagrebu, osvojila treće mjesto za digitalnu proizvodnju termo preslikača. Tada prikazan proces proizvodnje termo preslikača danas je osnova DTF tehnologije.
Na sajmu FESPA 2019. godine Nanodiy je prvi puta prezentirao transfer boje na tamne tkanine korištenjem pigmentne boje, bijelog termo ljepila i prozirnog filma. Krajem te godine u Kini je krenula proizvodnja prvih verzija printera koji su za tisak na tamne tkanine koristili latex bijelu boju umjesto bijelog ljepila. Proces tiska je pojednostavljen i od Nanodiy transfera boja u nekoliko koraka se smanjio na današnji proces izrade DTF preslikača u jednoj liniji.
Potencijal DTF-a uočili mnogi
Početkom 2020. godine kreće “hype” DTF tehnologije. Potencijal ove tehnologije uočile su različite tvrtke, od proizvođača hardvera, softvera, boja i filmova te kreće utrka za uzimanjem dijela kolača u ovoj novoj tehnološkoj niši.
Epsonove tehnologije našle su se u prvom planu. Prvi funkcionalni printeri koji su stizali na tržište bili su bazirani na Epsonovim uredskim printerima s različitim dogradnjama i vrlo lošim kineskim RIP softverima.
Paralelan razvoj rađen je na kineskom hardveru koji je u prošlom desetljeću razvijan za potrebe kineskih proizvođača printera velikog formata. Hardverski dio odrađen je u Kini, a ispisne glave su najčešće Epsonove OEM glave i to modeli DX5, DX7, XP600, I3200. Posljednja glava koja se koristi, iako ne najčešća, je I1600.
Prvi pokušaji DTF tehnologije imali su problema s postojanošću boja, kvalitetom filmova i kompatibilnošću s pisačima. No, brza prilagodba i inovacije dovele su do nekoliko ključnih poboljšanja. Razvijene su posebne pigmentne boje koje su povećale otpornost na pranje, poboljšani su PET filmovi s boljim premazima za ravnomjerniji prijenos boje i automatizirano je nanošenje ljepila, čime se povećala konzistentnost otisaka.
DTF pet godina kasnije tema je koju smo obradili u prošlom broju Print Magazina koji je dostupan online. Možete je pročitati ovdje.
