Poznajete li seriju Black Mirror?
Ova britanska Netflixova serija zamišlja kako bi se tehnologija mogla razvijati u bliskoj budućnosti, često u smjeru distopija. Najčešće uzima postojeće fenomene poput društvenih mreža i virtualne stvarnosti te nagađa kamo bi nas trenutačni trendovi mogli odvesti. I gotovo uvijek je to neko mračno mjesto.
Zanimljiv blog u kojem uspoređuje Black Mirror seriju i budućnost grafičke industrije napisao je John Blyth iz tvrtke Ricoh Europe. Prenosimo ga u cjelosti.
„Pitao sam se kako bi tim iz Black Mirrora obradio tiskarsku industriju. Vjerojatno bi zamislili sumornu budućnost kojom dominiraju umjetna inteligencija, strojno učenje i automatizacija. Produktivno, ali bezdušno. U potpunosti automatizirano, dakle, bez prisustva čovjeka; nekoliko velikih, sterilnih tvornica koje se same nadziru i upravljaju.
Je li to smjer u kojem ide naša industrija?
Prevladavajući smjer kretanja mogao bi takav ishod učiniti vjerojatnim, s obzirom na fokus svih nas na inovativne tehnologije koje povećavaju produktivnost i učinkovitost te smanjuju mogućnost pogrešaka i otpada. Ipak, ja osobno ne vjerujem da će takva suzdržana vizija tiskarske industrije postati stvarnost, iz tri ključna razloga.
Prvo, tiskarska industrija oduvijek privlači poduzetnike i „outsidere“, kreativne i nekonvencionalne ljude koji se teško uklapaju u sustav. Prepoznajete li se?
Njih privlače raznolikost, kreativnost, energija i dinamika tiskarske industrije. Odbacili su karijere u predvidljivijim sektorima i teško da će dopustiti da se industrija koju vole pretvori u nešto u potpunosti uniformirano i bez karaktera.
Drugi razlog za optimizam je taj što ideja o robotiziranoj budućnosti zanemaruje činjenicu da tiskare uspijevaju zahvaljujući zadovoljstvu klijenata, a mnogi klijenti mogu biti zadovoljni samo ako im se ponude maštovita i prepoznatljiva rješenja koja ih razlikuju od konkurencije.
Ništa ne upućuje na to da tržišna konkurencija u budućnosti neće biti jednako intenzivna kao sada, pa će brendovi i dalje tražiti originalnost i utjecaj. Umjetna inteligencija možda već ostavlja trag u grafičkom dizajnu, ali mudrost i iskustvo tiskarskih stručnjaka i dalje će biti ključni za brendove. Time se štiti ova bogata i vibrantna industrija.
Treće, tiskarska industrija ima svoju supermoć, sposobnost da emocionalno angažira potrošače. To je štiti od scenarija iz Black Mirrora.
Svježi pristupi, neobični materijali i digitalna dorada tiska uzbuđuju korisnike i omogućuju brendovima da se istaknu. Zbog toga će tiskare i dalje imati ključnu ulogu u isporuci inovativnih i personaliziranih rješenja, što se jednostavno ne uklapa u onu sivu futurističku viziju iz uvoda.
Dakle, prijeti li tiskarskoj industriji scenarij iz Black Mirrora?
Kao što sam izložio, ne vjerujem. Ne zato što tehnologija to ne može omogućiti, već zbog ljudskog faktora. Ljudi koji rade u tiskarskoj industriji, ljudi koji rade za brendove i oni koji konzumiraju medije. Oni će biti čuvari industrije koja ostaje vrijedna i vitalna.“
