Proizvođači ambalaže od papira i kartona posljednjih se godina nose sa cijelim nizom novih trendova i zahtjeva. Najčešće su vezani uz „zelena pitanja“, odnosno mogućnost reciklaže, dobivanje materijala iz alternativnih izvora, uštedu energije, ali i uz barijerna svojstva, odnosno migracije. Slovenski Institut za celulozu i papir u svojim laboratorijima svakodnevno provodi različita testiranja materijala i dolazi do impresivnih rezultata primjenjivih u praksi. Jesu li papir i karton zaista materijali budućnosti te kako funkcionira njihovo dobivanje iz alternativnih izvora, pitali smo dr. Igora Karlovitsa, voditelja Odjela za grafiku i ambalažu u Institutu za celulozi i papir u Ljubljani.
Predstavite nam ukratko Institut za celulozu i papir.
Institut za celulozu i papir osnovan je 1947. godine i jedan je od najstarijih industrijskih instituta u regiji. Duga tradicija vidi se i u tome da možemo reći da smo stariji i od mnogo poznatije FOGRA-e. Kao i svaka institucija imao je svoje uspone i padove, ali posljednjih nekoliko godina pod vodstvom mag. Mateje Mešl osvježen je s puno nove opreme i mladom, ambicioznom ekipom, od 23 zaposlenih, 5 je doktora znanosti.
Uz pilot papirni stroj, koji proizvodi papir u malim serijama i laboratorija za kompletnu analizu sirovina i finalne ambalaže, imamo i novoopremljeni grafičko-ambalažni centar. U njemu imamo mogućnost digitalnog i analognog tiska kao i izradu malih pilot serija ambalažnih materijala od papira i kartona, odnosno izvođenje cijelog koncepta od ideje do prototipa.
Kakvu suradnju imate s proizvođačima papira i ambalaže? U kojim područjima najviše traže vašu pomoć?
Najviše surađujemo na polju testiranja, od validacije sirovina pa sve do konačnih proizvoda. Također, redovito se s našim industrijskim partnerima prijavljujemo na Europske projekte u sklopu kojih razvijamo nove celulozne materijale. Ranije je suradnja više bila usmjerena na samu proizvodnju, dok je posljednjih godina, s obzirom na zahtjeve kupaca, uglavnom vezana uz kontrolu migracija iz ambalaže u hranu i testiranje biodegradiranja i kompostiranja. Dosta surađujemo i s tvrtkama koje nisu primarno iz papirne i ambalažne industrije, a koje traže načine kako svoju proizvodnju učiniti kružnom. Tu već imamo lijepe rezultate na valorizaciji preostale biomase ili vlaknastih ostataka u proizvodnji, a dosta od postignutog već se primjenjuje na tržištu Slovenije.
Što biste izdvojili kao ključne trendove u proizvodnji papira i kartona za ambalažnu industriju?
Najočitiji trend je postizanje barijernih svojstava papira sličnim onima koje postižu polimerni materijali. Proizvođači papira uvidjeli su mogućnost zamjene velike količine plastične ambalaže zbog raznih pritisaka od strane EU komisija i potrošača i svi žele zauzeti što veći dio kolača. S druge strane, pad prodaje klasičnih papira mijenja tvornice papira u biorafinerije gdje se, uz osnovna vlakna, iz biomase pokušavaju dobiti i dodatne frakcije više vrijednosti. Velika se istraživanja rade i na upotrebi nanoceluloze i lignina koji se sada uglavnom koristi kao energent.
Intervju je objavljen u prošlom Print Magazina (br. 3/2020.), a u cijelosti ga možete pročitati ovdje (stranica 11 -13)
