Vrijedna ukupno 743,4 milijarde USD u 2020. godini, globalna će tiskarska industrija ovu 2020. doživjeti kao godinu koja će redefinirati njezinu budućnost tijekom 2020-ih.
Kriza s koronavirusom ujecat će na ubrzanje trendova koji su već vidljivi na tržištu – sve manja važnost publikacija i grafika koje guraju tiskaru prema tisku ambalaže i primjeni pametnijeg, digitaliziranijeg tiska manjih naklada.
Projekcije scenarija nakon Covida-19 u novom izvještaju Smithers Pire – Budućnost tiska do 2030. – pokazuju da će ukupna proizvodnja u 2020. godini iznositi 41,4 bilijuna (ekvivalenatno A4 formatu) što je smanjenje od 13,4% u odnosu na 2019. Bilježi se i pad globalne vrijednosti s 814,7 milijardi na 743,4 milijarde dolara. Najviše su pogođene publikacije, oglašavanje i grafičke aplikacije, dok se tisak ambalaže i etiketa pokazuje otpornijim.
Oživljavanjem normalne poslovne aktivnosti u 2021. tržište će se lagano oporaviti i doseći 752,8 milijardi USD, no velik dio volumena izgubljenog u 2020. neće se vratiti. Rast vrijednosti vratit će se i do 2030., prema predviđanjima pogurati tržište do vrijednosti od 846 milijardi dolara.
Za pružatelje usluga tiska ekonomski šok pandemije dovest će do značajnog pada broja tvrtki koje rade, što zbog bankrota, što zbog akvizicija i spajanja. Smithersova analiza pokazuje da će se one tvrtke koje prežive morati prilagoditi novom tržištu kako bi ostale konkurentne. To će staviti novi naglasak na troškove, odziv i digitalizaciju.
Veliki broj tiskara gleda kako proširiti paletu proizvoda i usluga koje pružaju. U 2020. to je uključivalo oznake za socijalno udaljavanje i opremu za osobnu zaštitu. Ovaj će se trend proširiti, s još tiskara koje žele krenuti u smjeru industrijskih i funkcionalnih dekoracija. Sve ovo stvorit će daljnji poticaj za uključivanje više digitalnih i koncepata Industrije 4.0 u tiskaru i šire. Rasti će interes za nove tehnike, poput serijske proizvodnje te za širu uporabu digitalnih – osobito ink jet strojeva.
Automatizacija analognih i digitalnih linija za tisak već se ubrzava. Do 2030. godine zadacima kao što su ručna proizvodnja i administracija bavit će se roboti, a sustavi vizualizacije kontrolom kvalitete. Ugradit će se strojno učenje kako bi strojevi mogli donositi više odluka o kvaliteti ispisa ili završne obrade. Umjetna inteligencija bit će zastupljenija u tisku od stvaranja do isporuke. To će u konačnici dovesti do evolucije hiper-autonomnog tiska. Do kraja desetljeća nova oprema bit će vrlo autonomna s uključivanjem operatera samo u slučaju određene radnje i rješavanja problema.
