Već drugi put u Print Magazinu bavimo se temom vezanom uz tisak na tekstil.
Zašto?
Pokušat ćemo na zanimljiv način prikazati vrijednost tekstilnog tržišta u globalnoj ekonomiji kojoj, htjeli ili ne, pripadamo. Trenutna brojka svjetskog stanovništva prelazi 7 milijardi stanovnika.
Uzmimo u obzir da svaki stanovnik godišnje potroši samo tri odjevna predmeta (zavirite u garderobu Vaše supruge…) ova računica daje 21 milijardu odjevnih predmeta potrošenih u godinu dana. Ako bismo svake sekunde izbrojili jedan odjevni predmet, za ovu količinu odjeće nam je potrebno 672 godine brojenja!
Svjetska godišnja potrošnja textila iznosi 3400 mlrd$
Globalna godišnja potrošnja odjeće iznosi vrtoglavih 2560 milijardi dolara- analiza iz 2010. godine sa tendencijom rasta od 4% godišnje do 2020. godine. Ovdje govorimo o odjeći a nismo spominjali industrijski te kućni i dekorativni tekstil. U ukupnoj svjetskoj potrošnji tekstila gotovi odjevni predmeti sudjeluju sa 75%, kućni i dekorativni tekstil sa 10% a industrijski tekstil sa 15% učešća*. (analiza Euratex 2014.)
Usporedili smo proizvodnju tekstila sa proizvodnjom hrane. Prema Forbesovom istraživanju
potrošnja hrane iznosi 4800 milijardi dolara što je oko 40% više u odnosu na tekstil koji godišnje iznosi oko 3400 milijardi dolara. Objeindustrije su vrlo interesantne za tiskarsku industriju. Tisak na tekstil zadnjih godina doživljava procvat, a u sličnom je stanju i industrija ambalaže. Obje ove grane tiskarske industrije prema izvješću InfoTrends-a čekaju vrlo visoke stope rasta do 2021. godine. Digitalnom tisku tekstila predviđaju stopu rasta od 39% godišnje. Digitalni tisak na tekstil u 2013. godini je iznosio 5,9 milijardi dolara, a već u 2018. godini predviđaju 29,7 milijardi dolara.
Koji je razlog ovako velikih stopa rasta u digitalnom tisku tekstila?
Nekoliko čimbenika utječe na razvoj digitalnog tiska tekstila. Na prvo mjesto bismo stavili tehnološki nivo gdje je tehnologija proizvodnje print glava dosegla nivo koji zadovoljava industrijsku proizvodnju. Današnje print glave podržavaju potrebe industrije za radom u 7/24 ciklusu proizvodnje. Ovo su uočili proizvođači industrijskih strojeva za tisak na tekstil iz rola kao što su MS, Reggiani, Zimmer… koji su prilagodili svoje tiskarske platforme zahtjevima digitalne tiskarske tehnologije. Osim njih u razvoj digitalnog tiska na tekstil je ušlo i dosta proizvođača digitalnih pisača kao što je Mimaki, Konica Minolta, Epson, Roland, a razvilo se i nekoliko jakih novih brandova poput Kornita. Tehnologija proizvodnje boja je znatno uznapredovala. Od nekadašnje proizvodnje boja u prahu (tonera), industrija boja se okrenula proizvodnji boja na bazi fluida. Danas imamo pisače bazirane na sublimacijskoj, reaktivnoj, pigmentnoj, latex i solventnoj boji. Sa ekološkog aspekta bolji proizvođači boja danas zadovoljavaju najstrože ekološke ili dermatološke standarde a postojanost boja je vrlo visoka. Ovaj razvoj je omogućio ispis osim na papir i na druge materijale poput drva, metala, plastike sve do tkanine.
Treći razlog je značajan pad grafičke industrije u razvijenim zemljama uzrokovan razvojem web-a. Potreba za kompenzacijom pada prometa ubrzala je razvoj novih tehnologija u segmentu tiska tekstila, a značajne promjene se događaju i u tisku ambalaže i etiketa.
Posljedice na globalnu ekonomiju uzrokovane razvojem digitalnog tiska tekstila
Globalizacija je zadnjih 30-tak godina donijela masovnu produkciju. Međutim, digitalni tisak na tekstil donosi nove mogućnosti u tekstilnu industriju. Industrija se okreće od masovne produkcije u masovnu personalizaciju. Modnoj industriji se otvaraju nove mogućnosti prilagodbe kupcu. Proizvodnja modnih kolekcija u malim serijama i u vrlo kratkom vremenskom periodu postaje cjenovno pristupačna. Tisak manjih serija odjeće, prilagođen je nekim događajima ili geografskoj poziciji kupca. Ova vrsta proizvodnje pozitivno utječe na migraciju proizvodnje sa dalekog Istoka (Kina, Bangladeš, Indija…) natrag u Europu. Masovna produkcija će i dalje tražiti najjeftiniju radnu snagu u siromašnijim zemljama, ali trend personalizacije i nama otvara mogućnosti koje nam nisu bile dostupne unatrag samo nekoliko godina. Nove mogućnosti se otvaraju u uređenju interijera, personalizacija je već zahvatila trend uređenja hotela, ugostiteljskih objekata, interijera brodova, jahti, navlaka za sjedala vozila pa sve do interijera stambenih prostora koje uz prihvatljiv trošak možemo prilagoditi svojim željama. Nove tehnologije stvaraju i nove potrebe. Dizajneri dobivaju priliku iskazati svoju kreativnost, web portali su uzeli posla tiskarama, ali sada tiskare stvaraju web trgovine za promociju i prodaju svojih novih proizvoda. Kupac je također na dobitku. Omogućena mu je kreacija proizvoda uz prihvatljivu cijenu i često isporuku u roku od svega nekoliko sati.
Zaštita okoliša
Tehnologije digitalnog tiska na tekstil donose značajne uštede od 35% u potrošnji energije potrebne za fiksiranje boje. Potrošnja vode se drastično smanjuje i to 43 litre po m2 tkanine na svega 3 litre vode potrebne za bojenje. CO2 emisija plinova se smanjuje za 25% kod digitalnog tiska tkanina u odnosu na klasične tiskarske tehnike.(istraživanje InfoTrends)
Prednosti digitalnog tiska tekstila
– pristupačna cijena pojedinačnog otiska ili malih serija
– cijena otiska se ne mijenja sa brojem otisnutih boja
– kvalitetniji foto ispis od klasičnih tiskarskih tehnika
– vrlo kratko vrijeme proizvodnje i isporuke
– jednostavna prilagodba aplikacije u toku rada
– jednostavna reprodukcija
– nema ograničenja veličine otiska u odnosu na pisače sa bubnjem
– nema skladištenja sita ili fi lmova
– nema onečišćenja- ekološki vrlo prihvatljiva tehnologija
– jednostavno pokretanje vlastite proizvodnje
– jednostavna kontrola tiska tkanine
– jeftina izrada dizajna- nepotrebne matrice, sita…
– jednostavna razmjena digitalnih podataka preko interneta
– ekonomično upravljanje zalihama- print na zahtjev potrošača
– jednostavno rukovanje i servis strojeva
– mali rizik ulaganja
Sublimacija
Sublimacija je postupak pri kojem kod zagrijavanja medija, nositelja boje, na temperaturi oko 200C boja prelazi iz krutog u plinovito stanje te sublimira sa podlogom koju tretirate. Boja se implementira u molekule poliesterskog materijala budući da je afinitet veći za poliester u odnosu na papir. Sublimacijska boja se tiska inkjet pisačima na specijalni papir ili direktno na tkaninu. Medij na koji se boja prenosi je poliesterska tkanina ili treba biti tretiran polimerima. Pogodne vrste tkanina su poliester (PES), poliamid (PA 6, PA 6.6), polyacrynitil (PAN), triacetat (HAT) tkanina s 60% udjela gore navedenih tkanina. Konačni proizvod ima briljantne boje, otporan je na UV zračenja i ne iritira kožu. Proizvodnja je ekološka, ne zahtijeva solvent te ne stvara nikakve ekološke probleme- boje su najčešće na bazi vode, a rjeđe na uljnoj bazi. U konkurenciji ink-jet tehnologija ispisa, sublimacijske boje su jače i oštrije. Nema potrebe za specijalnim premazom medija na koje se vrši tisak. Najčešća upotreba ove tehnologije je u proizvodnji zastava, tekstilnih reklama, POS programa, dresova, a u zadnje vrijeme se otvara tržište dekorativnog tiska – uređenje interijera. Doradne mašine za ovu tehnologiju su neophodne. Za kvalitetan otisak na tkaninu, nakon tiska na papir ili direktno na medij, koristi se kalander uređaj koji stvara visoku temperaturu i pritisak potreban za sublimiranje boje u medij.
