U svim zemljama članicama Europske unije u subotu, 3. 7., na snagu je stupila Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu. Njome se zabranjuje proizvodnja i prodaja jednokratnih plastičnih proizvoda poput plastičnih tanjura, pribora za jelo, slamki, štapića za uši… Direktiva obuhvaća i plastične vrećice, a najspornije su tzv. lagane vrećice, debljine stjenke od 15 do 50 mikrona i za koje je uvedena odredba naplate od 1. 1. 2019.
Europska unija donijela je Direktivu o plastici za jednokratnu upotrebu prije dvije godine. Jedan od glavnih ciljeva Direktive je smanjenje količine plastičnog otpada kojeg proizvodimo.
Kako Zakon o gospodarenju otpadom čeka drugo čitanje, u Hrvatskoj se potpuno izbacivanje plastike prolongira do donošenja Zakona. Proizvodi za jednokratnu upotrebu koji su još uvijek na skladištu mogu se i dalje prodavati do isteka zaliha. Nakon toga spominju se kazne od 10 do 200 tisuća kuna.
Snažan udar na domaću proizvodnju
Ova Direktiva, snažno će utjecati na domaće tvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom plastike, koja je jedna od rijetkih uspješnih i rastućih industrija kod nas. Što ona za njih znači rekla nam je krajem prošle godine u intervjuu za Print Magazin gđa Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktora Sektora za industriju i IT HGK i tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK.
„Industrija prerade plastike u Hrvatskoj zapošljava oko 10.000 osoba. Direktiva o plastici za jednokratnu potrebu, tzv. SUP Direktiva, koja se prenosi u nacionalno zakonodavstvo novim Zakonom o gospodarenju otpadom, zahtijeva dodatno smanjenje njihove potrošnje. Ako uz dosad postignuto smanjenje potrošnje te dodatno smanjenje koje zahtijeva SUP Direktiva, dođe i do zabrane stavljanja na tržište jednokratne plastike, to bi prema procjeni naših članica dovelo do zatvaranja ove djelatnosti u RH. Točnije do zatvaranja oko 800 radnih mjesta. Iz tog razloga se Hrvatska gospodarska komora zalaže za model kojim bi se zabranile lagane plastične vrećice od originalnog materijala, ali bi se dozvolile one koje u sebi sadrže određeni udio reciklata (minimalno 50 i 80 posto ovisno o debljini stijenke). Takva bi mjera omogućila održivu proizvodnju sukladno direktivama EU i spasila radna mjesta. Proizvođači su zabrinuti za svoju budućnost i budućnost svojih poduzeća te negoduju zbog prijedloga zabrane“, rekla je gđa Pehnec Pavlović.
