Koliko je tržište prihvatilo koncept Print 4.0, koji vodi do individualiziranih, fleksibilnih i pametnih digitalnih proizvodnih procesa, otkada je prvi put spomenut prije četiri godine na sajmu drupa te kakva je veza Printa 4.0 i Covid-19, pitali smo u prvoj emisiji „45minuta o tisku“ prof. dr. Klausa Thalera, s Visoke škole za medije (Hochschule der Medien) iz Stuttgarta
Kakvo je trenutno stanje njemačke grafičke industrije?
Njemačka grafička industrija zapošljava oko 130 tisuća ljudi i ima oko 7600 uglavnom malih i srednjih tvrtki. Općenito govoreći, njemačka grafička industrija suočava se s procesom koncentracije te je od 2017. do 2019. izgubila oko 10 tisuća ljudi, što je oko 7% manje zaposlenih, ali je ugašeno i oko 700 tiskara, što je oko 8% manje.
Iako se industrija smanjila, godišnji promet njemačke grafičke industrije ostao je u proteklih deset godina stabilan te je iznosio oko 20 milijardi eura pri čemu se apsolutna stopa proizvodnje, prije svega novina, magazina i knjiga konstantno smanjivala.
Gotovo 40% njemačke grafičke industrije čine materijali za oglašavanje i katalozi, oko 10% su novine, koliko čine i etikete, a isto toliko i ostali izdavački proizvodi. Magazini čine oko 8%, a knjige oko 7% ukupno otisnutih proizvoda. Posljednju kategoriju koja zauzima oko 15% čine tzv. specijalni proizvodi kao što su ambalaža, upute za uporabu, itd.
Drupa 2016 označena je kao prekretnica u procesu grafičke proizvodnje predstavljanjem Print 4.0 procesa. Koliko se industrija promijenila u ove četiri godine te koji problemi još uvijek postoje?
Promjene su započele u različito vrijeme u različitim sektorima njemačke grafičke industrije. Ono što je potrebno znati je da se njemačka grafička industrija rano suočila s digitalizacijom i prošla kroz bolnu promjenu, kako sam već i spomenuo. Zato je jedna od prednosti ta što su tvrtke već dugi niz godina naviknute na promjene, primjerice kada se 90-ih godina pojavio Internet ili kada se 2000-ih digitalni tisak počeo shvaćati kao alternativa tradicionalnim tiskarskim tehnikama.
Kada pogledam malo bolje, u različitim sektorima njemačke grafičke industrije danas vidimo i stagnaciju i boom-ing trend. Primjerice, online tiskari kao i proizvođači etiketa postižu godišnji rast do 10% godišnje koristeći potencijale Printa 4.0, dok su na drugoj strani kapaciteti i pritisak na cijene još uvijek glavna prijetnja tradicionalnom tisku kakav su novine i knjige. Mišljenja sam da pojedini stari sektori grafičke industrije nisu naučili lekciju i modernizirali svoje procese i zato stagniraju. To me podsjeća na situaciju s hrčkom, odnosno oni koji se bave tradicionalnim tiskom i ne budu se modernizirali i klijentu ponudili novu dodanu vrijednost suočit će se, kao i hrčak u svom kotaču, s velikim ubrzanjem i pritiskom na cijene.
Koji segmenti grafičke industrije su najviše prihvatili proces Print 4.0?
Prema mojem mišljenju tiskari koji su se fokusirali na individualizaciju najviše su prihvatili procese Printa 4.0. U Njemačkoj su u pogledu procesa Print 4.0 najdalje otišle online tiskare, a slijede ih tiskare koje proizvode ambalažu i etikete. Ono što su oba ova segmenta postigla je da zahvaljujući svojim mogućnostima mogu odreagirati u stvarnom vremenu (real time) i u najkraćim mogućima ciklusima prema klijentima. Pritom kad kažem automatizirani proces mislim na zadržavanje brzine u cijelom lancu. Primjerice, Flyeralarm izvještava da dnevno online prima i obrađuje od 2 tisuće do 10 tisuća narudžbi. To je moguće samo uz automatizirane procese.
Hoće li Covid-19 ubrzati ili usporiti uvođenje procesa Print 4.0 u industriju
Koronavirus je u svim zemljama prijetnja kako ljudima, tako i gospodarstvu i sa zaključavanjem civilnog života mnoge tvrtke suočile su se s ogromnim gubitkom narudžbi.
No, isto tako uočava se i druga strana Covid-19 krize, a to je da će, prema mojem mišljenju, uzrokovati i ubrzati daljnju koncentraciju, ali i natjerati tvrtke da uvode novine.
Vremena narudžbi s velikim nakladama su prošla, doba masovne proizvodnje je prošlo. Moramo se pripremiti za novo online doba i doba individualizacije proizvoda.
